Zbog otkrića nove vrste, nazvane Pneophyllum cetinaensis, znanost će morati mijenjati paradigmu o koralinskim algama kao isključivo morskim organizmima.

Istraživanje je predstavljeno u časopisu Scientific Reports iz ugledne skupine Nature, a vijest već prenose brojni svjetski mediji i internetske stranice, osobito one koje se bave akvaristikom.

'Akvaristi su vjerojatno zainteresirani zato što postoji mogućnost da bi se uz stvaranje odgovarajućih uvjeta lijepa alga mogla održavati u slatkovodnim akvarijima', rekao je za tportal prvi autor rada, dr. sc. Ante Žuljević, voditelj Laboratorija za bentos na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji je predvodio tim sastavljen od znanstvenika iz Italije, Španjolske, Francuske i Belgije.

Višestruko neobična

'Najzanimljivije je to što je među više od 700 vrsta koralinskih algi koje žive u moru, od kojih neke u boćatim vodama, ovo prva vrsta koja živi isključivo u slatkoj vodi', objasnio je Žuljević i dodao:

'Danas se pronalaze mnoge nove vrste. Brojne od njih su endemične, što znači da ne žive nigdje drugdje. Međutim rijetko se otkrivaju vrste koje su prešle iz jednog eko sustava u drugi, u ovom slučaju iz morskog u slatkovodni.'

Prelasku alge pogodovala je činjenica da su krške rijeke u Hrvatskoj tvrde, bogate kalcijevim karbonatom i magnezijem kao i to što imaju pH vrlo sličan morskom. Koralinske alge specifične su po tome što u svoje tkivo ugrađuju kalcijev karbonat. Zbog toga se danas smatraju vrlo osjetljivima jer s ljudskim aktivnostima dolazi do sve izraženijeg zakiseljavanja mora, a time i otapanja karbonatnih struktura, kućica puževa, školjkaša ali i koralinskih algi.

'Pronalazak koralinske alge u slatkim vodama predstavlja iznenađenje jer većina slatkih voda nema dovoljne razine kalcijeva karbonata niti dovoljno visok pH faktor za podržavanje stvaranja bioloških karbonatnih struktura. Međutim, naše krške vode zapravo su vrlo slične moru jer imaju visoke koncentracije otopljenih soli, a također imaju i pH sličan moru. U svijetu postoje mnoge karbonatne krške rijeke. No one koje se nalaze u tropskom pojasu nisu pogodne za razvoj koralinskih algi jer su pune organskih tvari koje padaju u vodu, ondje se razgrađuju i zakiseljavaju je. Izgleda da je prijelaz koralinskih algi u slatke vode bio moguć u vrlo malom broju rijeka kakve su naše krške', pojasnio je Žuljević.

Alga Pneophyllum cetinaensis nastanjuje Cetinu od samoga ušća sve do brane Peruča. Na tom području prisutna je svuda osim u umjetnim jezerima.

Znanstvenici pretpostavljaju da se prelazak alge dogodio relativno nedavno, tijekom posljednjeg glacijalnog doba, prije 20 do 100 tisuća godina.

'Da se to dogodilo ranije, vrsta bi vjerojatno bila više rasprostranjena. U razdoblju prošle glacijacije razina mora varirala je od današnje do razine koja je bila i za stotinjak metara niža. Prije dvadesetak tisuća godina Cetina se ulijevala u more negdje kraj današnjeg otočića Jabuke. U tom svojem paleo-toku prolazila je kroz četiri jezera. Trenutak prelaska vjerojatno se dogodio u vrijeme kada su jezera bila u razini mora i gradila široki riječni estuarij. U estuariju je stalno dolazilo do miješanja slatke i slane vode što je od pretka cetinske alge zahtijevalo prilagodbe. Mala genetička promjena mogla je omogućiti njegovo potpuno preživljavanje u slatkoj vodi', kaže naš znanstvenik.

Jedan od najzanimljivijih misterija koje je istraživanje trebalo rasvijetliti bilo je pitanje kako se alga, koja nema pokretnih stadija u svojem razvoju, proširila uzvodno, protivno strujama pa čak i preko vodopada rijeke.

'Otkrili smo da su glavni vektor širenja bili slatkovodni puževi. Zapravo je nevjerojatno koliko je u Cetini puževa koji na svojim kućicama imaju razvijenu algu (slika gore)', rekao je naš sugovornik.

Istraživanje je zanimljivo i zbog toga što su evolucijski prelasci iz morskih sustava u slatkovodne bili rijetki i događali su se vrlo davno čak i u geološkim pojmovima povijesti.

'Danas su takvi događaji iznimno rijetki jer su sve ekološke niše već popunjene pa nema praznog prostora za prelazak. No ovaj se u geološkom smislu dogodio relativno nedavno i spada u iznimno rijetke prelaske iz morskog sustava u slatkovodni', ističe Žuljević.