Štrajk kojim se traži povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto u ponedjeljak se nastavlja u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Virovitičko-podravskoj, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarskoj županiji, najavili su sindikalni čelnici na konferenciji za novinare.

Šprem: Pokrenuli smo lavinu

Sanja Šprem iz Sindikata učitelja ističe da su iz dana u dan štrajkaši izloženi sve većim pritiscima, no kolapsa nema. 'Pokrenuli smo lavinu borbe za dostojanstven rad u Hrvatskoj', poručila je Šprem.

U četvrtak je, po sindikalnim podacima, u štrajku sudjelovalo 85,37 posto zaposlenih u osnovnim školama, a u srednjim školama 84,94 posto.

Današnji odaziv u osnovnim školama u Varaždinskoj županiji je 83,51 posto, Splitsko-dalmatinskoj 99 posto, Dubrovačko-neretvanskoj 79 posto i Međimurskoj županiji 97,12 posto.U ponedjeljak će biti poznat i plan štrajka za idući tjedan.

Čelnik srednjoškolskog sindikata Branimir Mihalinec posebno se osvrnuo na jučerašnje priopćenje Vlade o ulaganjima u obrazovanje. Vlada je, kaže, ulagala ogroman novac u zgrade, zidove, opremu i žice, no u ljude nije ulagala ništa.

S obzirom da je sustav obrazovanja najveći, u taj dio posljedično je uloženo najviše. 'Dakle, ako je Vlada povećala osnovice za plaće za državne i javne službe, u masi plaća za obrazovanje to je najviše jer se odnosi na 90.000 ljudi, uključujući visoko obrazovanje. No, osim povećanja koeficijenta složenosti poslova u lipnju za edukacijsko-rehabilitacijske stručnjake u posebnim ustanovama za djecu s teškoćama, u ljude u obrazovanju nije uloženo financijski ništa', istaknuo je Mihalinec.

Linearno povećanje plaća zadržalo bi sadašnji nerazmjer

Objasnio je i zašto su sindikatima važni koeficijenti - oni ne pristaju na linearno povećanje plaća jer bi to značilo da se ponovno svi koeficijenti mijenjaju za isti postotak, te bi se zadržao sadašnji nerazmjer.

'Želimo da se riješe koeficijenti složenosti poslova kako bi taj nerazmjer koji postoji unutar sustava bio riješen. Naime, neka radna mjesta imaju viši koeficijent složenosti poslova od učitelja i nastavnika s visokom stručnom spremom. Cilj nam je da svi zaposleni koji rade s djecom u odgojno-obrazovnom procesu imaju jednak koeficijent složenosti poslova', rekao je Mihalinac koji očekuje poziv iz Vlade na razgovore radi razrješenja konflikta.

Upitan za čelnika sindikata Preporod Željka Stipića i njegove podatke o štrajku Mihalinec je rekao kako 'sve ono što se čuje od Stipića je isto kao da se čuje od Vlade". 'Ne znam tko tu koga brifira, ali cijelo vrijeme imaju jednaku retoriku', dodao je.

Sanja Šprem je istaknula da su, osim napada iz Vlade, pozitivne reakcije cijele javnosti na štrajk. Po njezinoj ocjeni, štrajk će još dugo trajati, tako dugo dok Vlada ne razmisli 'je li im potreban nered'.

Podsjetivši da je štrajk ustavno pravo građana, naglasila je i kako su je riječi premijera o opstrukciji jako uvrijedile. To nije trebalo jučer izgovoriti, rekla je.

Komentirala je i Plenkovićeve izjave danas u Sinju da štrajk u školstvu nema pravne osnove i da su plaće povećane za 11,5 posto istaknuvši kako plaće nisu povećane posebno prosvjetarima, već je svim zaposlenicima javnih i državnih službi povećana osnovica za 11,5 posto.

Mihalinec: Zabrana štrajka bila bi pravno nasilje

Vlada u sustavu školstva nije učinila ništa posebno, a 2009. je uzeto 6 posto. Tako da je dijelom vraćeno ono što je uzeto, i to svima jednako, tako da je nerazmjer zadržan, kaže Šprem.

Na premijerovu opasku da nema pravne osnove za štrajk, odgovorila je da će Vlada pokazati slabost i strah od prosvjetara ako krene u zabranu štrajka.

Mihalinec kaže da premijerove izjave samo govore kako je moguće da je Vlada odlučila konflikt riješiti nasiljem jer ako zabrane štrajk, to će biti pravno nasilje.

'Sve ide prema tome kada premijer kaže da je ustavno pravo na štrajk - opstrukcija. To je pravo koje piše u Zakonu o radu. Možda će baš to biti premijeru lijep uvod u predsjedanje EU-om - da objasni ljudima kako se krše pravo na štrajk i građanska prava u ovoj zemlji', poručio je Mihalinec.