Svakog četvrtka nakon blagdana Presvetog Trojstva slavi se Tijelovo, svetkovina koja je za Katoličku Crkvu spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak, a blagdan je proglašen državnim praznikom i neradnim danom 2001. godine
Zbog čega se ovaj blagdan koji je državni praznik još u Njemačkoj i Austriji slavi, katkad ne znaju ni sami vjernici, kao ni Željko Dilber, saborski zastupnik HDZ-a i šef njihova Odbora za branitelje koji je prošlog tjedna branio odluku da Sabor ovog tjedna ne zasjeda konstatacijom kako je 'apsurdno raditi u srijedu, ne raditi u četvrtak pa opet raditi u petak'.
Tijelovo, punim nazivom Svetkovina presvetog Tijela i Krvi Kristove, uvijek se slavi u četvrtak, a radi pojednostavljenog računanja pada deveti četvrtak nakon Uskrsa te je zapravo sjećanje na posljednju večeru koju je dan uoči svoje muke i smrti Isus održao sa svojim učenicima.
Svetkovina Tijelova pojavljuje se u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se stoljeće nakon. Augustinska redovnica sveta Julijana, iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala je viđenje punog Mjeseca na kojem je opazila mrlju. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio presveti oltarski sakrament. Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao Blagdan euharistije.