liječnici upozoravaju

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji vrlo visok rizik od epidemije ospica

24.01.2018 u 14:23

Bionic
Reading

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nema zabilježenih slučajeva pojave zarazne bolesti ospica, ali je razina procijepljenosti među najnižima u Hrvatskoj te postoji visok rizik od epidemije, istaknuto je u srijedu na konferenciji za medije predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije, Opće bolnice Dubrovnik te županijskog i državnog Zavoda za javno zdravstvo

Ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Mato Lakić istaknuo je kako je u posljednjih pet godina proveden niz medijskih kampanja promidžbe cijepljenja, a u pronalasku rješenja ovog je tjedna zatražena pomoć i Ministarstva zdravstva.

Da u dubrovačke jaslice dođe jedno oboljelo dijete imat ćemo epidemiju ospica

'Da u Dubrovniku u jaslice dođe jedno dijete oboljelo od ospica, imat ćemo apsolutnu epidemiju. Najveća odgovornost je na roditeljima pa ih pozivam, kao i medije, da se koriste samo provjerenim informacijama o cijepljenju sa zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj i svijetu. Apeliram na roditelje da ne ugrožavaju zdravlje i živote svoje djece, te ih pozivam da se hitno jave pedijatrima i školskim liječnicima te dogovore termin cijepljenja. Situacija je ozbiljna i svatko odgađanje cijepljenja može imati nesagledive posljedice', rekao je dr. Lakić.

Nije želio špekulirati zašto je obalni dio Hrvatske lošije procijepljen nego kontinentalni. 'Jedan od problema je prevelika 'internetizacija', kada se traže rješenja na internetu. Svatko može brzo i lako otvoriti internetsku stranicu i pisati što ga je volja, a to ne znači da je to točno i istinito', ustvrdio je Lakić. Pozvao je pritom Hrvatsku liječničku komoru da se aktivno uključi u sankcioniranje liječnika koji se ne drže struke.

'Mi svi radimo po medicini temeljenoj na znanstvenim dokazima, a oni upućuju da je cijepljenje dobro te da je dosad spasilo milijune života. A vidimo da, ako prestanemo cijepiti, ljudi počinju umirati. Čak i u državama kao što je Srbija gdje je relativno dobra procijepljenost. Da u Hrvatskoj nitko nije cijepljen imali bismo godišnje 15 tisuća oboljelih od ospica, od čega bi 15 djece umrlo, uz tisuće upala pluća. Ako to želimo, ako se ne trgnemo i počnemo cijepiiti svoju djecu, to će nam i doći', upozorio je Lakić.

  • +13
Cijepljenje Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

U Dubrovniku trenutno necijepljeno više od 2.200 djece 

Kao poseban problem istaknuo je odgodu cijepljenja zbog koje je, prema podacima HZJZ-a, trenutno u Dubrovniku necijepljeno više od 2200 djece. 'Pedijatara je malo, djece jako puno, a malo vremena. Pedijatri promiču cijepljenje, ali pokušavamo pronaći rješenje problema odgode cijepljenja u jasličkoj dobi. Odgoda smije biti vrlo kratka, te samo u slučaju da je opravdana', izjavio je Lakić.

Voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Miljenko Ljubić istaknuo je kako je trend smanjenja cijepnog obuhvata uočen još 2010. godine.

'Da bi se stvorio kolektivni imunitet zakonom je određen obuhvat od 95 posto, a mi smo daleko ispod toga, posebno u posljednje dvije godine. Najveći problem je područje Dubrovnika i okolice, gdje je trenutno rezultat tek 42 posto. Još uvijek se neki podaci obrađuju pa će u konačnici biti nešto veći, ali opet daleko ispod zakonski propisanog obuhvata. Nešto bolja situacija je s cijepljenjem pri upisu u školu. Obišli smo pedijatre na području cijele županije te smo pregledali kartone, što se inače ne radi. Možemo reći da su podaci katastrofični. Ta djeca će se kasnije cijepiti, ali tu odgodu cijepljenja ne pozdravljamo', istaknuo je Ljubić.

Voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Bernarda Kaića zabrinjava veliko odgađanje cijepljenja, jer se postoci cijepljenih postižu prekasno.

Dijete cijepiti najranije moguće 

'Svrha je cijepiti dijete najranije moguće, odnosno kad se može postići odgovarajući imunološki odgovor i zaštita. Kod ovog cjepiva to bi bilo nakon prvog rođendana. Zbog tog odgađanja u svakoj generaciji imamo veliki broj osjetljive djece. Prema dobivenim podacima je samo u Dubrovniku od prvog rođendana do upisa u školu necijepljeno preko 2200 djece, što je vrlo velik broj za mali grad. Posebno jer se djeca grupiraju u kolektivima, što predstavlja ozbiljnu opasnost od izbijanja epidemije', smatra Kaić.

Ako bi ospice ušle u populaciju kroz zatvoreni kolektiv poput jaslica ili širi kolektiv, po Kaićevom mišljenju širile bi se nesmetano dok se populacija ne bi zasitila imunima, ili preboljenjem ili cijepljenjem, što bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.

'Za ospice treba biti preko 90 posto imunih kako bi se prekinula cirkulacija uzročnika bolesti. Djeca bi obolijevala dok ne padne broj osjetljivih na samo 350. Teoretski bi od 2200 necijepljenih moglo oboljeti 1850 djece. Naravno da ne bismo sjedali i gledali kako djeca obolijevaju, već bi se odmah cijepilo osjetljive kontakte. Kroz aktivan pristup bi se brzo zatvorila rupa u kolektivnom imunitetu djece. Sve ovisi o interakciji osjetljive djece te brzini reakcije', procijenio je Kaić. Ocijenio je kako ne bi došlo do širenja ukoliko bi se zaostatci nadoknadili u iduća dva tjedna.

Nema razloga odgađati cijepljenje zbog straha od nuspojava 

Kaić je istaknuo kako nema razloga odgađati cijepljenje zbog straha od nuspojava. 'Cjepivo ima nuspojave, kao i svako drugo. Neke su česte, kao temperatura ili lokalna reakcija na mjestu primjene. Argumenti koje najčešće čujemo kao razlog za odgađanje su strah od razvoja pervazivnog poremećaja, zaostatka u razvoju djeteta do bolesti autističnog spektra. Ta su stanja vrlo temeljito proučena vrlo kvalitetnim i opsežnim istraživanjima, te je dokazano da cjepivo s tim nema nikakve veze', tvrdi Kaić.

Napominje kako se cijepiti ne mogu osobe s teškim oblikom stanične imunosti te s poznatim alergijama na sastojke cjepiva. 'Takva djeca mogu se zaštititi dovoljno visokom razinom procijepljenosti ukupne populacije. U Hrvatskoj nema kontinuiranog cirkuliranja ospica kao u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji', dodao je Kaić, istaknuvši kako svako odgađanje do treće ili četvrte godine ostavlja dijete predugo nezaštićenim, što je veliki rizik za dijete.

'Ospice su najzaraznija zarazna bolest, jer praktički svatko tko je osjetljiv, a dođe u kontakt sa zaraženom osobom će se zaraziti. Kad se epidemija pojavi radi se na aktivnom cijepljenju na tom području, a ako se proširi cijepe se područja gdje epidemija nije došla, a očekuje se da može doći zbog niskog cijepnog obuhvata. Upravo je Dubrovačko-neretvanska županija mjesto gdje do toga može doći te postoji vrlo velik rizik', zaključio je Kaić.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić izjavio je kako u ovom trenutku na području Dubrovačko-neretvanske županije nema zaraženih ospicama, međutim niska procijepljenost predstavlja opasnost od pojave te bolesti. 'U našoj županiji u prošlim desetljećima povremeno su se javljali slučajevi zaraze ospicama, ali nije zabilježena epidemija. Naša bolnica prostorno i kadrovski je ekipirana za eventualnu borbu. Kao liječnik i otac četvero djece apeliram na roditelje i kolege iz primarne zdravstvene zaštite da cijepe djecu', rekao je Bekić.

Župan Dobroslavić apelira na roditelje da cijepe djecu 

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić izjavio je kako je potrebno upozoriti javnost s ugrozom od epidemije ospica te s posljedicama eventualne epidemije i na nedovoljnu pripremljenost za ugrozu. 'Apeliram na roditelje i pedijatre kako bi se spriječile negativne posljedice. Teško je zamisliti što bi značila takva jedna epidemija, posebno sa smrtnim slučajevima koji nažalost nisu isključeni', rekao je Dobroslavić.

Kako je istaknuto na konferenciji za medije, od listopada 2017. u susjednoj Srbiji traje epidemija ospica, a dosad je registrirano 1269 slučajeva. Pritom najmlađi oboljeli ima godinu i pol, a najstariji 69 godina. Uglavnom je riječ o necijepljenim ili neredovito cijepljenima. Svaki treći zaraženi je hospitaliziran, a od težih komplikacija svaki osmi ima upalu pluća. Tri osobe su umrle - jedno dvogodišnje dijete, muškarac od 30 godina te jedna rodilja. U posljednje dvije godine u Europskoj uniji od ospica je umrlo 48 ljudi.