Među sedam varijanti tri su uključivale prolazak kroz teritorij BiH; obilaznica Neuma s pristupnim cestama, tzv. Schengenski koridor, potom koridor autoceste kroz BiH s posebnim prometnim režimom kroz zaleđe Neuma te tunel ispod BiH, a preostale četiri su išle isključivo kroz područje Hrvatske.

Prva od njih bio je Pelješki most, zatim uronjeni tunel do poluotoka Pelješca s pristupnim cestama, kao i duge trajektne linije s obnovom postojećih cesta na Pelješcu, te kratke trajektne linije s pristupnima cestama. Potonje dvije, prema rezultatima studije, nisu mogle osigurati trajnu povezanost.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić uvodno je rekao kako je Hrvatskoj do 2020. na raspolaganju 330 milijuna eura za ceste.

'Na jugu Hrvatske imamo primjer dobre priče Zračne luke Dubrovnik koja je poštivala metodologiju i dobila vrlo visoki postotak sufinanciranja na projektu proširenja, uvjeren sam da će to i ovdje biti slučaj'', rekao je Hajdaš Dončić.

Jurica Vojnović, projektant tvrtke Geoprojekt istaknuo je kako Pelješki most ukupno dobio najviše bodova.

'Sagledavano je ukupno sedam varijanti kroz 28 čimbenika. Svaka od mogućnosti je za svaki od čimbenika dobila određeni broj bodova, a konačni zbroj je pokazao kako je najpovoljnija varijanta Pelješki most'', rekao je Vojnović.

Boris Majić, direktor Sektora EU projekata i programa Hrvatskih cesta istaknuo je kako je za varijantu izgradnje koridora kroz BiH bio nužan bilateralni sporazum o eksteritorijalnosti takvog koridora. 'To bi značilo među ostalim da bi u slučaju potreba na njemu bila hrvatska policija, hrvatski vatrogasci, hitna pomoć itd. Most s druge strane imamo pravo graditi uz zaštitu prava drugih zemalja. To je ovdje u potpunosti ispoštovano jer je ostavljen plovni put od 55 metara visine i 200 metara širine'', rekao je Majić.

Kao najveća prednost gradnje Pelješkog mosta izdvojen je veliki pozitivni utjecaj na gospodarski razvoj šireg juga Hrvatske, kao i povećanje prometne sigurnosti.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Jurica Krleža rekao je kako Hrvatske ceste nisu nikad odustale od povezivanja juga Hrvatske, čak ni kada su otkazani ugovori o izgradnji Pelješkog mosta. Istaknuo je kako je konačni rok izgradnje 2020. godina realan bez obzira na moguće zastoje vezane uz radove, ishođenje dozvola, otkup zemljišta ili procedure javne nabave.

'U 2020. zatvorila bi se financijska konstrukcija i izgradio most. Hrvatske ceste su napravile pola posla koji je bio preduvjet da bi uopće govorili o financiranju iz europskih fondova. To su studije predizvedivosti i izvedivosti. Pelješki most je u vrlo uznapredovaloj fazi, a po dobivanju rezultata Studije utjecaja na okoliš izradit će se glavni projekti', rekao je Krleža. Dodao je kako sada slijedi čekanje službene odluke Europske komisije koja se očekuje krajem ove godine

Ukupni procijenjeni trošak investicije je 2,852 milijardi kuna, od čega 1, 551 milijardi otpada na Pelješki most, dok će se ostatak novca uložiti u pristupne ceste. Prema rezultatima studije ekonomske koristi projekta prelaze troškove projekta za 251 milijun kuna. Izgradnja Pelješkog mosta podijeljena je u tri faze, od kojih će prve dvije biti gotove od 2016. do 2019., a posljednja od 2018. do 2020. godine kada će uslijediti puštanje mosta u promet.

Ugovor za izradu studije izvedivosti povezivanja razdvojenog teritorija Republike Hrvatske između Hrvatskih cesta i europske tvrtke COWI Trenecon koja je studiju izradila u konzorciju s tvrtkom Fomterv te podizvoditeljima tvrtkom Dvokut Ecro iz Zagreba i tvrtkom Geoprojekt iz Splita potpisan je krajem prosinca 2014. godine.