Uz nju će na čelu povorke biti i mladi homoseksualac koji se snažno protivi istospolnim brakovima i stariji asktivist iz pokreta pravo na život, javljaju u petak agencije, ističući da je za prosvjed rezervirano 900 autobusa i pet vlakova za sve one iz ostalih dijelova Francuske koji su najavili svoj dolazak.

U povorci, koja će, prema procjenama, biti jedna od najvećih u posljednjih nekoliko godina u francuskoj prijestolnici, uočljivo odsutni će biti većina vjerskih vođa koji su uspostavili ton protivljenja istospolnim brakovima temeljeći ga prvenstveno na društvenim i pravnim argumentima, ne pozivajući se na vjeru.

'Svi smo rođeni od žene i muškarca, ali će zakon sutra reći drugačije', kazala je Frigide Barjot, upozorivši da taj zakon prekida veze između majke, oca i djeteta koje čine temelj ljudskog društva.

Kardinal Andre Vingt-Trois, poglavar Katoličke crkve u Francuskoj, pozdravit će neke prosvjednike, ali neće sudjelovati u povorci na kojoj se očekuje nekoliko stotina tisuća ljudi. Neki svećenici su najavili sudjelovanje, ali ne kao dio službenog crkvenog izaslanstva. Glasnogovornik Crkve mons. Bernard Podvin objašnjava da Katolička crkva očito i neosporno sudjeluje u cijelom događaju, ali nije organizator. Pedesetogodišnja Barjot ističe da 'prosvjed nije koordiniran niti sa Crkvom niti sa župama'. Na upit da li bi hijerarhija mogla preuzeti pokret, odgovora da je ona 'šefica'.

'Ako sam ja Katolička crkva, tada će Vatikan morati preisipitati svoj kodeks kanonskog zakona. Ja nisam biskup, niti to namjeravam postati', odrješita je Barjot. Također je kazala da pristaše konzervativne oporbe (UMP) i krajnje desnog Nacionalnog fronta, koji su najavili svoje sudjelovanje, ne smiju isticati svoje stranačke poruke.

'Vrlo smo jasno dali do znanja raznim skupinama i političkim strankama da ne želimo njihove slogane i postere, a posebice ne želimo retoriku koja je neprijateljska prema homoseksualcima', rekla je Barjot.

'Nismo homofobi, već snažno podržavamo instituciju braka', dodala je. Barjot inače odbacije i rodnu teoriju - da je seksualni identitet prije društvena konstrukcija nego proizvod prirode, a koja se rabi kao argument da je brak i za heteroseksualce i homoseksualce. 'Nama je do spola, a ne do roda', poručila je Barjot.

U anketama javnog mišljenja potpora homoseksuanim brakovima je pala sa 65 na 50 posto, dok je broj onih koji podupiru pravo na usvajanje djece pao ispod 50 posto. Naime, dok vlada tvrdi da ta prava naprosto predstavljaju proširenje jednakih prava na homoseksualce, protivnici su se u svojoj kampanju usredotočili na negativne učinke tih prava na obitelji i djecu iz istospolnih brakova.