Organizatori skupa bili su Razred za prirodne znanosti HAZU, Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja HAZU, Antropološki centar HAZU, Insititut za antropologiju i Hrvatsko antropološko društvo.

Svoje najnovije znanstvene spoznaje predstaviti šest svjetskih značajnih antropologa, ujedno i dugogodišnjih suradnika Instituta za antropologiju. Među njima je Svante Pääbo, ravnatelj lajpciškog Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju te jedan od osnivača paleogenetike i voditelj tima znanstvenika koji je prvi sekvencionirao genom neandertalaca.

Na skupu antropologa u Zagrebu sudjelovao je i  Brunetto Chiarelli, profesor emeritus Sveučilišta u Firenci, poznat po otkriću kromosomskih mutacija koje razlikuju čovjeka od primata te Linda Bennet, profesorica emerita Sveučilišta u Memphisu te predsjednica i osnivačica Konzorcija primijenjene antropologije (COPAA). U radu škole sudjelovao je i Richard Villems, predsjednik Estonske akademije znanosti te dugogodišnji ravnatelj uglednog Estonskog biocentra te Ranjan Deka, profesor epidemiologije Sveučilišta Cincinnati koji se dugi niz godina bavi istraživanjima kompleksnih bolesti i metaboličkog sindroma na istočno jadranskim otocima.

Među uglednim gostima antropološkog skupa bio je i Florin Grigorescu, profesor molekularne genetike na Sveučilištu Montpellier i voditelj FP7 projekta 'MEDIGENE', kojeg u cilju istraživanja genetskih i okolišnih čimbenika kao determinirajućih faktora metaboličkog sindroma mediteranskih populacija podupire Europska komisija.

Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo zasluge glavnog tajnika Akademije i predsjednika Hrvatskog antropološkog društva akademika Pavla Rudana za razvoj hrvatske antropologije kao znanosti koju je utemeljio i doveo na svjetsku razinu.

Zaslugom akademika Rudana 1974. je u Hrvatskoj održan prvi znanstveno-radni skup pod naslovom 'Škola biološke antropologije'.

'Rijetko koji znanstvenik je toliko identificiran s jednom znanstvenom disciplinom kao akademik Rudan s antropologijom. Da bi se uspjelo treba uspješne slijediti, ali i pomagati. Stoga Hrvatska akademija pomaže i Hrvatsko antropološko društvo i Institut za antropologiju jer oni rade ono što bi svi trebali raditi, nametnuvši se na globalnoj sceni u natjecanju s najboljima', rekao je akademik Kusić.

Govoreći o osnutku Instituta za antropologiju 1992., podsjetio je na zasluge akademika Marka Šarića, tadašnjeg ravnatelja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz kojeg je nastao antropološki institut.

O radu Instituta za antropologiju govorio je njegov ravnatelj dr. sc. Saša Missoni istaknuvši da se rad Instituta ističe provođenjem znanstvenih istraživanja iz područja genetičke, biomedicinske, sociokulturne, lingvističke, evolucijske i arheološke antropologije.

Od svog osnivanja do danas zadržao je interdisciplinarni holistički pristup u znanstvenoistraživačkom radu što mu je omogućilo uspostavljanje čvrstih veza sa stručnjacima iz različitih znanstvenih područja, a vezanih uz zajedničke antropološke teme što ga čini jedinstvenim u zemlji i prepoznatljivim u međunarodnim znanstvenim krugovima. Rezultati kvalitetne suradnje Instituta s najprestižnijim svjetskim sveučilištima i institucijama svrstavaju ga među najjače znanstvene institute u Hrvatskoj.

'S obzirom na interdisciplinarni karakter antropologije i holistički pristup koji Institut primjenjuje, rezultati istraživanja izuzetno su korisni široj, općoj populaciji. Predstavljanjem rezultata svojih istraživanja u obliku različitih javnih predavanja, radijskih i televizijskih emisija, dokumentarnih filmova, radionica, izložbi, edukacija, znanstveno-popularnih publikacija Institut ujedno utječe i na kreiranje javnih politika i strategija', kazao je Missoni.

Na otvorenju 43. škole biološke antropologije 'Dr. Hubert Maver' govorio je i državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tome Antičić kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića koji je izrazio potporu Ministarstva antropološkim istraživanjima.