Podaci su vidljivi na mrežnim stranicama Europskog saveza sindikata javnih službi (EPSU), koji je organizirao peticiju s ciljem da nametne tijelima Europske unije usvojanje zakona koji će svim građanima EU priznati pravo na vodu i odvodnju.

Imamo tri mjeseca za provjeru potpisa, a 10. prosinca bit će objavljeno koliko punovažnih potpisa imamo, nakon čega će Europska komisija reći što misli, kazao je za Hinu direktor za komunikacije i odnose s javnošću EPSU-a Pablo Sanchez Centellas.

Očekujemo da će voda biti proglašena ljudskim pravom u EU zakonodavstvu, kazao je Pablo Sanchez Centellas.

Građansku inicijativu trebao je poduprijeti najmanje jedan milijun građana EU-a iz najmanje sedam od 28 država članica, a konačan broj prikupljenih potpisa je više od milijun i 850 tisuća ili gotovo dvostruko veći.

Premda je građanima Hrvatske pravo sudjelovanja omogućeno 1. srpnja, kada je Hrvatska postala članica EU-a, potpisi su se počeli prikupljati 4. rujna, netom prije isteka roka, nakon što su na nju pozivale udruge Pravo na grad i Zelena akcija.

Tako, iz Hrvatske je stiglo svega 875 potpisa, što je manji broj potpisa od minimuma od devet tisuća koji za Hrvatsku propisuje EU. U susjednoj Sloveniji prikupljeno je 21.339 glasova, tri i pol puta više od od minimalnog broja koji zahtjeva EU, koji za Sloveniju iznosi šest tisuća glasova.

Daleko najviše prikupili su Nijemci, 1,3 milijuna potpisa, čak 18 i pol puta više od minimalnog broja koji zahtjeva EU (74 tisuće) ili tri četvrtine svih prikupljenih potpisa.

Europska građanska inicijativa je pravni instrument EU koji je stupio na snagu u svibnju 2012. godine, a kojim se želi omogućiti građanima EU da više sudjeluju u zakonodavnom procesu na razini Unije.

Univerzalno ljudsko pravo na čistu i dostupnu pitku vodu te odvodnju 2010. prepoznali su Ujedinjeni narodi kroz Rezoluciju 64/292 koja eksplicitno priznaje ovo ljudsko pravo te činjenicu da su voda i odvodnja ključni za zdrav život, podsjećaju udruge koje podupiru inicijativu u Hrvatskoj.

Rezolucija poziva države i međunarodne organizacije da omoguće financijske resurse i pomoć u građenju kapaciteta i transferu tehnologije s ciljem pružanja sigurne, čiste i pristupačne pitke vode i odvodnje za sve. Unatoč tome mnogi ljudi i dalje ne uživaju ovo pravo. Na globalnoj razini čak 800 milijuna ljudi nema pristup vodi, a čak 2 milijarde odvodnji, kaže se u obrazloženju peticije.

Prema Strategiji održivog razvitka Hrvatske iz 2009. godine priključenost na sustav javne vodoopskrbe iznosi samo 78 posto, a na sustave javne odvodnje 43 posto. Zbog povećanih cijena komunalija građani sve teže mogu pristupiti ovim uslugama i iz financijskih razloga, napominju udruge.

Pravo na vodu i odvodnju dodatno je ugroženo tržišno orijentiranim pristupom Europske komisije te naglaskom na natjeacanju i liberalizaciji u sektoru ovih javnih usluga.

U skupini zemalja koje su u aktualnoj peticiji ispunile kvotu su još Slovačka (35.305 prikupljeno / potrebno 9.750), Grčka (33.530 /16.500), Litva (14.121 /9.000), Finska (15.109 / 9.750), Mađarska (20.376 /16.500), Španjolska (65.640 / 40.500), Italija (68.370 / 54.750), Luxembourg (5.880 / 4.500) i Nizozemska (22.255 / 19.500).

Uz Hrvatsku, zemlje koje nisu prešle očekivani propisani minimum potpisa su Cipar (3.561 /4.500) Portugal (15.677/ 16.500), Švedska (9.930 / 15.000), Češka (7.960 /16.500), Danska (3.531 / 9.750), Irska (3.807 /9.000), Francuska (21.891 /55500), Malta (1.704 / 4.500), Estonija (1.245 / 4.500), Ujedinjeno Kraljevstvo (8.553/ 54.750), Rumunjska (3.149 /24.750), Bugarska (1.611/ 13.500), Latvija ( 441 / 6.750) i Poljska (1.811 / 38.250).