'Hrvatskoj sada dolaze na naplatu, da je svima vidljivo, dvije ključne pogreške u razvoju posljednjih desetljeća. Jedno je oslanjanje na porez na potrošnju, ako imamo jedan od najvećih PDV-a u EU-u, naravno da to već u startu kreira viši nivo cijena', kazao je Fižulić za N1.

Drugi problem je, smatra, što u Hrvatskoj ne postoji razumijevanje monopola, kartela, oligopola i svjedoci smo nerada hrvatske Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja.

'Ako želite imati konkurente cijene, morate imati državne regulacije. Stalno plivamo u prostoru gdje se Vlada pojavljuje kao zaštitnik građana i potrošača te na taj način priznaje da u mnogim segmentima u Hrvatskoj tržište ne djeluje”, rekao je Fižulić.

Dodaje da je Vlada, u vrijeme kada se lomio Agrokor, imala priliku da učini nešto u restrukturiranju hrvatskog tržišta maloprodaje osnovnih namirnica.

'Za razlike od većine drugih zemalja, u Hrvatskoj je udio diskontnih lanaca minimalan, a to znači da je opći nivo cijena u Hrvatskoj viši nego na onim tržištima gdje diskontni lanci imaju veće udjele. To je strukturni problem hrvatske maloprodaje. Cijene su se zapravo formirale prema Konzumu, stranci kada bi došli su se po njima ravnali. To se sad pokazalo kada se uspoređivao isti trgovački lanac u Hrvatskoj i Sloveniji i ustanovilo se da isti proizvodi koštaju drugačije. Ako su male razlike, samo za razliku u PDV-u onda je to probavljivo, ali ako se na to nabere razlika od marže i to počne biti više od 10, 15 poto, to je razlog za prekograničnu kupnju', rekao je.

Šoping osnovnih živežnih namirnica u susjedstvu tijekom 2000-tih je bio pravilo. 'HNB je tada izračunao da su u 1999. Hrvati na taj način u susjedstvu ostavili milijardu dolara. To je ogroman novac', kaže Fižulić ističući da polovina građana živi na manje od 45 minuta od slovenske granice.

'Imamo monetarnu uniju, jedno tržište, ali dva različita tržišna modela i slovenski je efikasniji', rekao je.

U usporedbi identičnog promo letka jednog trgovačkog lanca u Zagrebu i u Sloveniji, jasno se vidi da su cijene u slovenskom katalogu znatno jeftinije.

'Postoje službe zadužene za cijene, koje prate lokalno tržište, ovdje se očito dogodio promašaj, zaboravili su što se dogodilo 1. siječnja i doslovno koristili isti katalog samo s drugim cijenama i netko je pogriješio, gledao samo Hrvatsku zaboravivši da si za pola sata u Slovenije. Ovaj primjer je krasan, država s ovim nema ništa, neka razlika u PDV-u, ali to je nekoliko postotaka. Radi se isključivo o tome da nismo više samo hrvatsko tržište', smatra Fižulić.

'Ako hoćete funkcionirati kao jedinstveno tržište, ne možete imati dva različita fiskalna modela. S vremenom naravno da mora doći do neke konvergencije. Vlade i jedne i druge zemlje su u prilici da određuju konkurentnost tih fiskalnih modela. Dolazi na naplatu hrvatsko oslanjanje na porez potrošnju. Hrvatska će morati promijeniti porezni model, uvesti porez na nekretnine, prestati ubirat porez smao na potrošnji jer će građani biti racionalni i kupovati tamo gdje je jeftinije', objašnjava Fižulić.

Komentirao je i 'prijetnju' Vladi da se cijene moraju vratiti na razinu od 31. prosinca 2022.

“Naravno da to ne može. To je PR-ovski potez. Premijer ima bogatu tradiciju da govori da Vlada daje, 'mi smo učinili', a nikad ne polazeći od činjenice da je Vlada najprije morala tim građanima negdje uzeti da bi dala. Vjerujem da će se cijene morati prilagoditi tržištu, naravno da to znači i spustiti cijene. Naravno da će ovi u Zagrebu morati promijeniti cijene jer nitko neće htjeti kupiti, to se zove tržište”, zaključuje Fižulić.