Proces integracije ukrajinskih prognanika u Hrvatskoj nije nešto što se događa preko noći, to je proces koji će trajati, rekla je Hini predsjednica Ukrajinske zajednice grada Zagreba Marija Meleško. 'Među najčešćim problemima o kojima čujemo u neprestanoj komunikaciji s našim prognanicima jest nedovoljno poznavanje jezika', kaže Meleško.

Iako su nam, kaže, jezici vrlo slični, nepoznavanje jezika stvara probleme, od nesnalaženja kod liječnika, ostvarivanja prava koja im je osigurala država do nemogućnosti zapošljavanja u struci. Ukrajinci u Hrvatskoj uglavnom koriste prava koja im jamči država, no prethodno moraju doći do informacije o tim pravima i potom se snaći kako ih ostvariti, kaže Meleško.

Preko HZZ-a zaposleno 968 osoba

U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalazi se trenutno 612 osoba u statusu privremene zaštite, a od uvođenja tog statusa posredovanjem Zavoda zaposleno je 968 osoba.

Među ljudima koji su došli u Hrvatsku oko 70 posto je visokoobrazovanih. Tu su i brojni liječnici, no Maleško nema saznanja je li dosad netko zaposlen u struci, iako ima onih koji su pokrenuli postupak priznavanja diplome, kao prvi korak. 

'Imamo liječnike koji obavljaju niže kvalificirane poslove, pedagoge, psihologe, visokoobrazovane ljude koji ne mogu naći odgovarajuće radno mjesto jer ne poznaju jezik na razini B2', rekla je Meleško. Problem su i visoki troškovi postupka priznavanja kvalifikacija, za sudske tumače i prijevode potrebne dokumentacije.

Medicinske sestre rade kao čistačice ili njegovateljice

Meleško kaže kako visokoobrazovane spašava online rad, no u dugim situacijama uglavnom moraju raditi ispod svojih kvalifikacija i za manju plaću. Često se radi o fizičkim poslovima, a primjerice medicinska sestra radi kao čistačica ili njegovateljica jer prethodno mora naučiti jezik i potvrditi svoju diplomu. Dio njih razmišlja i o odlasku u druge zemlje gdje im je situacija povoljnija, a prije svega je riječ o medicinskom osoblju.

Tečajeve hrvatskog jezika za ukrajinske izbjeglice provode udruge civilnog društva, brojni volonteri, članovi ukrajinske zajednice, no ne postoji službeni tečaj koji bi mogli pohađati. Učenje jezika lakše ide djeci, pogotovo mlađe osnovnoškolske dobi, koja uče kroz igru i motiviraju roditelje.

Značajnu i konkretnu pomoć u tom smislu ponudilo je Hrvatsko katoličko sveučilište koje je nedavno pokrenulo prvi integracijski program gdje polaznici mogu učiti jezik, kulturu i tradicije. Međutim, on je dostupan zasada samo onima koji žive u Zagrebu i okolici.

Većina u privatnom smještaju

Ukrajincima u Hrvatskoj problem je i rješavanje stambenog pitanja jer potražnja stanova premašuje ponudu, posebice u Zagrebu.

'Često čujemo da nema stanova, a ako stanova ima hrvatski domaćini ih odbijaju, ne zbog diskriminacije nego zato što se ne osjećaju sigurno', uočila je sugovornica. Izbjeglice su posebna kategorija koja nema visoke prohode ni jamstvo da će sutra imati posao a najmodavac želi biti siguran u najmoprimca, dodaje.

Manji dio izbjeglih je u kolektivnom smještaju, no većina je ipak u privatnom smještaju, među kojima dio kroz ugovor o najmu putem MUP-a. Mnogi se snalaze samostalno te plaćaju najam iz svojih prohoda a jedan dio živi besplatno u kućama svojih stanodavaca, govori Meleško.

Osnovnu školu pohađa 1263 učenika 

Procjenjuje da je najviše prognanika na području Zagreba, u Splitu, Rijeci i Osijeku, te Istarskoj, Varaždinskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Izbjeglicama koje imaju status raseljenih osoba u Hrvatskoj su zajamčena brojna prava – od prava na rad do zdravstvene zaštite. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u osnovne škole trenutno su upisana 1263 učenika, a u srednje škole njih 254. 

Njima se, uz ostalo, sufinanciraju troškovi izvanučioničke nastave, nastavnog i didaktičkog materijala i opreme, osigurani su im besplatni udžbenici i drugi materijala. Također ima je osigurano pohađanje pripremne nastave iz hrvatskoga jezika i kasnije dopunske nastave u školama koje učenici pohađaju.