Nedavna objava na lažnom profilu Brune Esih na Facebooku, jednom od čak 11 lažnih na njezino ime, na noge je dignula SDP-ova saborskog zastupnika Peđu Grbina. On je, kako Esih kaže, ranije bio upozoren da je taj profil lažan, no šteta je počinjena. Kako do zabuna, bile one slučajne, bile namjerne, ne bi došlo, društvene mreže omogućavaju javnim osobama verifikaciju računa. No malo koji političar kod nas to koristi
Grbin je prije pet dana optužio saborsku zastupnicu stranke Nezavisni za Hrvatsku Brunu Esih da na Facebooku širi laži o njegovu ocu putem društvenih mreža. Ona pak tvrdi da je Grbina ranije upozorila na to da se sporna vijest o njegovu ocu širi putem lažnog profila otvorenog na njezino ime.
vezane vijesti
Otkrila je da postoji 11 stranica, profila ili grupa potpore koji se koriste njezinim imenom te da 'osim upornog prijavljivanja lažnih profila samom Facebooku, policijske prijave i prijave Agenciji za zaštitu osobnih podataka, nažalost ne postoje mehanizmi' kojima bi mogla to spriječiti.
Možda se ne može spriječiti stvaranje lažnih profila, no javne osobe mogu osigurati to da njihov službeni profil iskače iz mora onih lažnih. Riječ je o njegovu verificiranju. Ako Facebook ili Twitter to odobre, uz pravi profil pojavljuje se jasno vidljiva oznaka.
Riječ je o bijeloj kvačici u plavom krugu, koja stoji odmah uz samo ime osobe čiji je profil.
Takvu oznaku ima profil na Facebooku bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka ili pak profil Donalda Trumpa na Twitteru. Ta kvačica garantira da iza profila doista stoji osoba na čije ime glasi. Na ime Kolinda Grabar Kitarović postoji nekoliko desetaka profila i grupa, no samo je jedan pravi - onaj s kvačicom.
Bruna Esih za tportal je kazala kako je prije više od dva mjeseca tražila verifikaciju, no da povratni odgovor još nije dobila. 'Postoji niz koraka i mi smo postupili prema pravilima. Ispunili smo potrebne preduvjete. Verifikacija se prilično teško dobiva, a to ovisi o tome i kakva je aktivnost na stranici', kaže Esih.
Dodaje da je čak i policija sa svog e-maila poslala Facebooku prijavu lažnih profila, no da se ništa nije dogodilo. Naglasila je Esih da je provela sve mjere kako bi suzbila lažno prijavljivanje u svoje ime.
Komunikacijski stručnjak i politički savjetnik Marko Rakar za tportal pojašnjava kako ne može baš svatko dobiti verifikaciju te da Facebook ili Twitter imaju svoje kriterije kako bi zaključili je li netko javna osoba ili nije.
Pojasnio je kako verificiranje izgleda jer je i sam probao u više navrata zaštititi na taj način svoje profile na Twitteru, no u tome do sada nije uspio.
'Do toga nije baš lako doći. Oni imaju cijeli postupak i uvjete: mail adresa mora odgovarati službenoj stranici, ne smiju se koristiti generičke e-mail adrese, mora to biti domena koja vodi na službenu stranicu... Traže na uvid osobnu iskaznicu ili putovnicu, a nekada traže da im se pošalje račun za vodu ili struju na kojem je ime osobe koja traži verifikaciju kako bi se potvrdilo da je doista na toj adresi…', nabraja.
Ako pojedine javne osobe nemaju verificirani račun, korisnici na drugi način mogu sami zaključiti radi li se o lažnom ili pravom profilu; Rakar savjetuje kako. 'U slučaju lažnih profila najčešće polovica sadržaja izgleda legitimno, no druga polovica ne. Proturaju se difamacije, psuje se i vrijeđa ili se pokušavaju gurnuti teze za koje znamo da ih ta osoba ne bi dijelila', kaže.
Što s tužbama za klevetu? Može li Grbin tužiti privatnom tužbom Brunu Esih jer se na profilu koji se koristi njezinim imenom blati njegova oca? Može, no u tom slučaju onaj koji tuži mora dokazivati da iza tog profila doista stoji osoba na čije ime on glasi, a ne mora Esih njemu dokazivati da to nije ona.
