Čak 201,7 kilometara državne granice Hrvatske s BiH je na području Sisačko-moslavačke županije, koja je najizloženija tzv. "bosanskoj migrantskoj ruti", a njezin je nadzor jedan od prioriteta županijske Policijske uprave

Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji za nadzor granice i angažiranju svih rodova policije, ponajprije temeljne, granične i prometne, a po potrebi i drugih, cijela dužina granice je pod stalnim nadzorom, potvrdio je načelnik sisačko-moslavačke Policijske uprave Luka Pešut.

U to su se za današnjeg obilaska 34 kilometra pograničnog područja uvjerili čelnici MUP-a i Ravnateljstva policije s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, koji su sa skupinom novinara obišli najugroženije područje. I dok je preglednost graničnog područja na rijeci Uni jednostavnija, veći je bio problem uspostaviti sustav nadzora granice na tzv. "suhoj međi", gdje je konfiguracija brdovita, šumovita i teško prohodna, a područje vrlo rijetko nastanjeno.

Na prijeratni život na tom području podsjećaju još samo mnoge napuštene obiteljske kuće i imanja, opustjele škole, trgovine i gostionice te poneki povratnik.

"Uz borbu protiv nezakonite eksploataciju drvne mase, sigurnost granice i mještana nam je na prvom mjestu", rekao je načelnik Policijske postaje Gvozda Mijo Rapić. Pritom se policija, kako ističe, koristi suvremenim sredstvima nadzora kao što su stacionarne dnevno-noćne, termovizijske kamere, mobilne kamere na vozilima, dronovi i druga tehnologija. Sve informacije s kamera objedinjuju se u dežurnom operativnom centru u Policijskoj postaji Gvozdu, odakle se njima i upravlja.

Kako objašnjavaju policijski službenici, kamere visoke rezolucije uz državnu granicu "pokrivaju" područje u radijusu od 20 kilometara. Tako je zumiranjem moguće zapaziti kretanja migranata već duboko u području susjedne države te ih brzom intervencijom ophodnje već pri dolasku na granicu odvraćaju od pokušaja nezakonitog ulaska u Hrvatsku. Uz kopnenu granicu postavljeno je i više promatračnica, nalik na lovačke čeke, s kojih je moguće promatrati velik dio teritorija. Kako kaže voditelj službe za granacu pri Policijskoj upravi Alemko Vrđuka, pri izgradnji promatračnica policiji su veliku pomoć pružile Hrvatske šume u materijalu te lovci u njihovoj izgradnji.

U suradnji s Hrvatskim šumama probijene su i održavaju se prometnice do najudaljenijih mjesta uz granicu, a s Hrvatskim vodama i Vodoprivredom održava se pojas uz rijeke Glinu i Unu kako bi obale bile pregledne.

U području Muratovca, kod mjesta Crnog Potoka, na mostu preko rijeke Gline postavljene su žičane barijere uz bodljikavu žicu. Na šumovitom području uz naselje Obljaju u nadzoru smo zatekli specijalce koji rutinski obavljaju posao.

Odnedavno im je glavni oslonac u radu novi toranj sa stacionarnom termovizijskom kamerom kako ništa ne bi bilo prepušteno slučaju. Kako kažu policijski službenici, katkad imaju i više intervencija na dan, a katkad prođe i više dana bez ijedne intervencije. Jedan od razloga zbog kojih migranti izbjegavaju rutu preko kopnene granice, po mišljenju policije, vjerojatno su upozorenja o još miniranom području.

Naime, na pograničnom su području još dvije minski sumnjive parcele koje su u operativnom planu Hrvatskoga centra za razminiranje.     

Dolaskom u operatrivni centar za koordinaciju rada policijskih snaga u Topusko, novinari su se mogli uvjeriti kako je njihov obilazak pograničnog područja zabilježen mnogim kamerama i snimkom s drona.

Kako je zaključio ministar Davor Božinović, korištenjem suvremene tehnike štede se policijski resursi jer policija intervenira samo na ugroženom području. Sva je tehnika, kako je rekao, nabavljena novcem iz EU fondova u ukupnom iznosu od 120 milijuna eura. trenutačno su u tijeku pregovori o korištenju dodatnih 18 milijuna eura. Iz istih se izvora plaćaju i troškovi smještaja i prehrane za policijske službenike koji na Banovinu, Pounje i Kordun dolaze u ispomoć.

U prvih šest mjeseci ove godine, kako je priopćeno, u Hrvatskoj su zabilježena 7363 pokušaja ilegalnog prijelaza u Republiku Hrvatsku, a do danas je registrirano 8660 takvih pokušaja.  U prvom polugodištu evidentirano je i 411 krijumčara, a do danas 482 krijumčara koji su prijavljeni za 427 kaznenih djela krijumčarenja ljudi.