Riječ je o tzv. Projektu saharskih šuma koji zasad dobiva poslove u zemljama izvan te pustinje, ali sa sličnim klimatskim uvjetima. U Kataru su tijekom  zadnjih nekoliko mjeseci na površini od jednog hektara uzgojene kulture ječma, krastavca i drugog zelenog povrća. U pustinjskoj zemlji to se postiže korištenjem upravo onih sastojaka iz prirode koji su smatrani neiskoristivima za održivi uzgoj hrane: slanom vodom i prekomjernom toplinom.

Projekt koji izaziva oduševljenje, ali i sumnje nastao je u Norveškoj. Sastoji od plastenika koji se hlade morskom vodom, uređaja za prikupljanje solarne energije te proizvodnje algi.

'Katar ima jednu od najizazovnijih klima za rad na ovakvom projektu. Ali ako naša tehnologija funkcionira tamo – a funkcionirala je – znači da je izvediva na mnogim lokacijama širom svijeta', rekla je za CNN dr. Virginia Corless, menadžerica za znanost i razvoj u Projektu saharskih šuma.

Izum koji prodaje ta tvrtka bazira se na sinergiji. Komplementarnost različitih aktivnosti omogućava rješavanje brojnih problema odjednom.

Na primjer, mehanizam 'Rube Goldberg' sastoji se od solarne elektrane koja toplinu pretvara u paru, a zatim u elektricitet pomoću turbina i generatora. Taj elektricitet onda pumpa morsku vodu za hlađenje plastenika.

Desalinizirana voda iz plastenika koristi se za navodnjavanje i izvan njega kako bi cijelo okruženje steklo bolje uvjete za razvoj vegetacije. Koristi se i za uzgoj algi koje prema saznanjima stručnjaka imaju sposobnost proizvodnje velikih količina bioenergije. 

Protivnici sličnih projekata pošumljavanja korištenjem zelene energije u zemljama Sahare tvrde da se milijuni dolara za pojedine koncepte mogu uspješnije uložiti kroz društvene programe za upravljanje nacionalnim resursima i njihovo obnavljanje.

'Umjesto prosipanja vode po pustinji koja stoljećima nije imala mnogo vegetacije, možete obnavljati zemlju koja je donedavno imala zdrav drvni pokrov. Prirodna regeneracija drveća u regiji Sahel manje je atraktivna i teža je, ali od nje imaju direktne koristi obitelji koje ovise o drveću', komentirao je šumski ekolog Patrick Gonzalez, koji je radio u Sahelu.

Branitelji ideje odgovorit će da ljudi prihvaćaju novu tehnologiju kad vide rezultate – kad kušaju povrće i 'shvate da je stvarno'.