Državni tajnik u Ministarstu gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimir Rožman je naveo kako se dodatak na mirovinu po prijašnjim prijedlozima zakona isplaćuje u svoti od četiri do 27 posto, kao zasebno mirovinsko primanje, uz pripadajuću mirovinu.

Napomenuo je da je oko 300.000 korisnika dodatka primalo mjesečno u prosjeku 351 kunu, da se sada, kako je istaknuo, 'pokazala potreba da se taj dodatak integrira u mirovinu i na taj način poveća sigurnost primatelja mirovine'.

Silvano Hrelja (HNS/HSU) je naglasio kako je inicijator izjednačavanja novih umirovljnika bila upravo Hrvatska stranka umirovljenika. 'Dodatak na mirovinu je u pravilu u 90 posto stavio u jednakopravni položaj sve umirovljene nakon 1. siječnja 1999. i postignuta je jednakost među novim umirovljenicima, ali je još uvijek ostala razlika između starih i novih', kazao je.

Ustvrdio je da je dodatak 'dobar proizvod' jer nitko nije plaćao porez na dodatak odnosno plaćao je samo ukoliko mu je temeljna mirovina bez dodatka prelazila 3.200 kuna, a također i zato jer je dodatak pratio osnovicu i određen je u postotku na osnovicu.

Dakle, radi se samo o pravnoj sigurnosti jer ukoliko prestane važiti zakon o dodatku taj dodatak može 'ispasti iz priče', kaže Hrelja. On tvrdi da se dopunama ta dva zakona 'čvršće' pridružuje taj dodatak osnovici, ali da bi se amandmanom koji su dali iz HNS/HSU definitivno 'završila priča'. Time bi se, dodaje, o pridruživanju dodatka mirovinskoj osnovici izdalo rješenje i tada bi 'priča bila 100 posto gotova'.

Boris Kunst (HDZ) je kazao kako se dodatak na mirovinu integrira u iznos mirovine kao njen sastavni dio i imat će, kako smatra, značajan učinak na materijalnu i socijalnu sigurnost korisnika. Kunst je napomenuo da je dosadašnje isplaćivanje dodatka kao zasebnog primanja dovodila do određenih razlika među korisnicima mirovina i podsjetio da novi zakoni stupaju na snagu početkom iduće godine.

Sabor je raspravio i izmjene zakona o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Tim izmjenama zakona o tzv. posebnim mirovinama predlaže se još jedan izuzetak, odnosno da se mirovine ne smanjuju i članovima obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i to djeci bez oba roditelja.

'Djeca smrtno stradalih branitelja bez oba roditelja su posebna socijalna skupina prema kojoj je Hrvatska preuzela skrb dok su na redovitom školovanju', rekao je Rožman. Svi zastupnici su se složili s tim izmjenama, no iz oporbe su se čule primjedbe da se taj izuzetak donosi u vrijeme predizborne kampanje, ali to su kategorički odbacili HDZ-ovi zastupnici.