Štete od tuče u Zagorju bit će milijunske, poručio je nakon stanke SDP-ov Marko Vešligaj. 'Mnoga se pitanja postavljaju, građani se s pravom pitaju o efikasnosti protugradne obrane koju je Europa već odavno odbacila', kazao je Vešligaj i upitao nije li možda bolje da se investira u police osiguranja.

'Sustav nadoknada šteta ne funkcionira, ljudi će doći prijaviti, to će sve sve slati prema županiji i državi, a onda će se dobiti mizerna sredstva', kazao je Vešligaj.

HSU-ov Silvano Hrelja osvrnuo se na najavu poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, kazavši kako se dizanjem cijena pogoduje privatnim osiguravateljskim kućama.' Onda one nastupaju agresivno i otimaju za nižu cijenu zdrave iz sustava dopunskog zdravstvenog osiguranja. Radi se o čitom pogodovanju. Ministar Kujundžić je ipak opet, doduše ne kao prvu mogućnost nego kao treću mogućnost rekao da se zalaže za poskupljenje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dakle on sustavno želi razbiti institut koji počiva na solidarnosti građana da za istu cijenu i oni najmlađi i oni najstariji i oni bogati i oni siromašni mogu dobiti pokriće troškova participacije pregleda, participacije boravka u bolnici, ortopedskih pomagala, participacije za recepte. Dakle on jednostavno takvim najavama se to čini', kazao je Hrelja.

Ključni krivac je Ivan Vrdoljak koji si elegantno u ovom dogovoru izmaknuo da ne bude vidljiv, poručio je Mostov Tomislav Panenić govoreći i poskupljenju struje.

Mjerama se nije pripremilo gospodarstvo za poskupljenje struje, dodao je. 'Mi imamo u tom i tom iznosu, osloboditi ćemo vas ostalih dađbina koje ste obavezni davati. To, te mjere nismo vidjeli. Naravno da prijedlog je bilo različitih mjera, na tim mjerama se radilo i u ministarstvu Dobrovića, vjerujem sada i ministar Ćorić. Međutim mene samo zanima sada kada dođe do povećanja da li će ministar Ćorić koji je sada i sjeo reći, tko je krivac, da li su krivi građani, da li su svi političari krivi ili je kriv dobro jedan koji je njihov koalicijski partner.Je li gospodin Vrdoljak snosio odgovornost ili ne. Ili ćemo ga za par godina ponovno vidjeti na nekoj funkciji za koju je dogovoreno. Vraća nam se Snader, Petar Čobanković, izgleda da jedino mi koji nismo krivi trebamo otić', rekao je Panenić.

Vrdoljaka je branio HNS-ov Stjepan Čuraj. 'Sada ovdje njega prozivati da je on pogodovao a čovjek je smanjio drastično cijenu, ukinuo povlaštenu, i cijelu ajmo reći i Vladu tadašnju prozivati da su napravili nešto loše što su naslijedili i štitili građane, praktički smanjili 7 milijardi kuna', rekao je Čuraj.

'Nizom zakona smo odlučili financirati obnovljive izvore energije,a posljedice toga su da se i taj sektor mora sufinancirati', poručio je Mostu HDZ-ov Branko Bačić. 's obzirom na velike obveze, potrebno je osigurati dovoljno sredstva. Čuli smo i prozivke bivših ministara, a dužnost je Vlade da tu obvezu provede i da se što manje to tiče građana', kaže Bačić.

Govoreći o važnosti Nikole Tesle SDSS-ov Boris Milošević spomenuo je i spomenik Tesli koji je objavljen, no nikada nije postavljen u Gospić. Spomenuo je pritom i mjesta u Hrvatskoj koja nemaju struju. ' Suvaja, Vuči polje, Drenovac Osredački, Dabašinca, Glogovo, Brunvo, Duboki Dol, Malovan, Gubavčevo polje, Paršići, Grulovići, Kočević, Baljci polje, Otišić, Koljane, Cikote, Jakovci, Bjelajci, Rogulje itd. itd. Ima ih još. Sve su to zaseoci i sela u kojima žive ljudi, a još struje nema.Temeljem izraženog interesa za povratak na inicijativu SDSS-a, tadašnja Vlada 2006. je prihvatila program sanacije i obnove dakle, nisko naponske mreže. Tada se krenulo u obnovu, jaču obnovu da se obnovi ljudima priključak za struju. Taj proces nažalost ni do danas nije završen. Nada m se da će ova Vlada u svom mandatu taj problem riješiti', rekao je Milošević.

SDP-ov Marko Vešligaj zatražio je stanku zbog elementarne nepogode u Zagorju, a SDSS-ov Boris Milošević zbog Nacionalnog dana Nikole Tesle.

'U ime Kluba nezavisnih zastupnika i HSU-a, a budućeg Kluba GLAS-a i HSU-u tražim stanku zbog jučerašnjih izjava ministra Kujundžića', poručio je HSU-ov Silvano Hrelja.

Zbog struje stanku su zatražili Most, HNS i HDZ.

Nakon toga Sabor je sjednicu nastavio raspravom o godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna Hrvatske za 2016. godinu i o primjeni fiskalnih pravila.

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da su pokazatelji kada su prošle godine u ožujku predstavljali proračun, procjena gospodarskog rasta bila dva posto. 'Taj rast se ostvario bolje od očekivanog – bio je tri posto', kazao je Marić napomenuvši da je najveći rast bio kod izvoza roba i usluga te osobne potrošnje.

'Što se tiče prihodne strane proračuna, dakle, ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. godini ostvareni su u iznosu od 116,8 milijardi kuna, što je 6,5 posto više u odnosu na godinu prije. Što se tiče rashoda, rashodi državnog proračuna su ostvareni u iznosu od 120,2 milijarde kuna. U odnosu na izvršenje 2015. godine ovih 120,2 milijarde kuna ukupnih rashoda je povećanje za 1,6 milijardi kuna.   Najveći dio ovog povećanja se odnosi na dvije stavke koje u originalnom prijedlogu proračuna nisu bile planirane, ali obzirom na okolnosti koje su bile važeće vrijedeće, a isto tako ne dovodeći državni proračun i porezne obveznike u problem potencijalnih sudskih tužbi, gubitka sudskih tužbi, plaćanja dodatnih naknada troškova i slično, Vlada se odlučila na isplatu i regresa i božićnice u 2016. godini, dakle dvije stavke koje originalno nisu planirane. Dakle oni ukupno su iznosili 2016. godine negdje oko 550 milijuna kuna, govorim o obje kategorije i božićnica i regres. Bilo je i nekih drugih razloga, poput isplate plaća državnim dužnosnicima kojima su prestali mandat odnosno zbog prestanka obnašanja dužnosti', pobrojao je Marić.

Replicirao mu je SDP-ov Željko Jovanović, koji se osvrnuo na zdravstvo. 'Iz Izvješća Državne revizije nedvojbeno je da je hrvatsko zdravstvo jako, jako bolesno. Praktično mi smo pred kolapsom. Ja ću vam reći što kaže revizija. Zbog nejasnih kriterija na relaciji proračun HZZO nemoguće je utvrditi kolike su stvarne obveze i dugovi države prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za osjetljive skupine za čiju zdravstvenu zaštitu troškove snosi država. Dakle, država ovog trenutka duguje više od 2 milijarde kuna Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Dugovi hrvatskog zdravstva su 8 milijardi kuna i oni ozbiljno prijete da se potpuno raspadne sustav zdravstva. Dug bolnica iznosi oko 2 milijarde i 800 milijuna kuna. I taj dug više ne trpi nikakvo odlaganje. Dakle, lijepo je pričati o smanjenom deficitu, međutim zdravlje hrvatskih građana je ugroženo. Ministar zdravstva ne nudi nikakvo rješenje, jučer smo to mogli vidjeti, a država istovremeno ne plaća svoje obveze prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje', poručio je Jovanović.

Odgovorio mu je Marić. 'Ukupno stanje, mogu vam reći sa krajem 3. mjeseca 2017. ukupni dug, cjelokupnog zdravstvenog sustava je na razini 8 milijardi 155 milijuna kuna, od čega su bolnice nekakvih 4 milijarde 900, preostali dio duga, je dug HZZO-a. Mi kao Ministarstvo financija, i kao Vlada, a naravno poglavito resorni ministar, sigurno ćemo učiniti jako puno da se napravi onaj ključni iskorak. i ja bih rekao da ipak on najvećim dijelom treba biti na rashodnoj strani zdravstvenog sustava. kako bi ovaj sustav stabiliziralo', rekao je ministar financija.

Na zdravstvo se osvrnuo i HDZ-ov Ivan Šuker. 'Prije 3 godine, kad je HZZO izdvaja iz riznice, rečeno je da će se izdvajanjem riješiti svi problemi u zdravstvu. Tada, i mislim da imam danas puno moralno ljudsko pravo to reći, sam rekao da se neće ništa riješiti, jer HZZO ništa ne rješava niti će šta riješiti. Danas imamo u financijskim izvješćima dug zdravstva preko 3 do 3,5 milijardi kuna i mislim da je krajnje vrijeme da se počnu svi sudionici u procesu držati Zakona o fiskalnoj odgovornosti i temeljem toga podnositi odgovornost na određen način Ministarstvu financija, prije svega prema predsjedniku Vlade.I onda ćemo imati jasnu situaciju. I mislim da je došlo vrijeme da se HZZO vrati natrag u državnu riznicu, i da sva raspoloživa sredstva budu na uporabu onih koji ih koriste', poručio je Šuker.

Maras: Nemojte od Zagreba raditi slučaj

Iako je rasprava o izvršenju proračuna tekla mirno, SDP-ov Gordan Maras u jednom je trenutku zatražio stanku zbog 'tragične i nakaradne' situacije u Zagrebačkoj skupštinu.

'Radi se o tragičnoj i nakaradnoj strani politike gdje nije bitno što je važno za građane, što oni žele i trebaju nego da se nameću teme koje su 70 godina iza nas i koji će nam nametati klijentelistička vlast u Zagrebu. Sjednica je odgođena i očekuje se da će se izvršiti pritisak na Lustiga da podnese ostavku. I to samo zbog promjene imena jednog trga. Nije bitno kakve su škole, vrtiće, koliko mostova imamo i kakav je promet nego je bitno jednoj šačici ljudi da maltretiraju građane, a gradonačelnik je slab i ne može ništa', rekao je Maras.

Kakva je to poruka i HDZ-a, upitao je. 'HDZ pokušava vodiit državu na prividno europejski način, a u Zagrebu se spušta da ga četiri zastupnika Hasanbegovića ucjenjuje. Građane ne zanima kako će se zvati trgovi i ulice', rekao je Maras.

Smatra kako se 'čovjeka od formata', producenta Schindlerove liste prisiljava da podnese ostavku. 'To je sramota za Zagreb, sramota za Hrvatsku i sramota za Europu', poručio je Maras, uvjeren da će se o ovome pričati i u Europskoj uniji.

'Nemojte od Zagreba raditi slučaj. Želim da Hrvatska i Zagreb budu ono što jesu, zasnovani na temeljima antifašizma', apelirao je Maras.

U Saboru se očekuje i prijedlog predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o kandidatu za novog predsjednika Vrhovnog suda. Špekulira se da, nakon odustajanja Ivana Turudića, najviše šanse ima Đuro Sessa. Mišljenje o kandidatu mora dati i saborski Odbor za pravosuđe, koji bi o tome mogao raspravljati u 13:30 kada se održava već ranije zakazana sjednica.