Prema preliminarnim podacima, ukupni proračunski prihodi u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 17,6 milijardi kuna, pri čemu su porezni prihodi dosegnuli 10,4 milijarde, što je 1,3 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine, naveo je Marić.

'Pritom su prihodi od PDV-a porasli za 1,8 posto. Kad govorimo o prihodima od PDV-a u ovoj godini, treba imati na umu da smo od 1. siječnja ove godine snizili stopu PDV-a na struju i odvoz smeća te da smo vratili opću stopu PDV-a na ugostiteljske usluge. Međutim, valja imati u vidu činjenicu da usluge na koje smo smanjili stopu PDV-a nemaju sezonalni karakter, dok su ugostiteljske usluge najvećim dijelom sezonalnog karaktera, pa će se efekti vidjeti tek u narednim mjesecima', rekao je Marić.

Kazao je i da se bilježi pad prihoda od trošarina na duhan i duhanske prerađevine, što je, po svemu sudeći, rezultat smanjenja potrošnje cigareta uslijed povećanja trošarina, ali i antipušačke kampanje.

Kao bitno, Marić ističe rast prihoda od doprinosa na plaću za 3 posto, što se zahvaljuje rastu zaposlenosti i nominalnom rastu plaća.

Rashodna strana proračuna, pak, u skladu je s planom, izjavio je, pri čemu su rashodi u prva dva mjeseca izvršeni u iznosu od 19,4 milijarde kuna, što je 1,1 milijardu više nego u istom razdoblju lani.

Kako ističe, to povećanje prvenstveno se odnosi na subvencije za poljoprivredu, jer se već u veljači, umjesto u travnju, isplatilo veći dio subvencija za poljoprivredu za prvi dio godine.

Što se tiče 2016. godine, Marić je ponovio da zadnji preliminarni podaci pokazuju da je deficit opće države na razini 1 posto BDP-a, što je niže od rebalansom planiranih 1,6 posto.

Ministar je istaknuo i da se od 1. siječnja 2018. uvodi porez na nekretnine kao zamjena za komunalnu naknadu.

'U cilju što uspješnije realizacije poreza na nekretnine, službe Ministarstva financija, a posebice Porezna uprava, intenzivno surađuju s Udrugom gradova i Udrugom općina i drugim institucijama kako bi implementacija poreza na nekretnine krenula od 1. siječnja 2018. bez stresova i nedoumica', proučio je Marić.

Najavio je još jedan važan projekt na kojem se radi – rješavanje problema blokiranih građana. Po podacima Fine, blokirano je 327.000 građana, a njihov ukupni dug iznosi 40,2 milijarde kuna.

Otpis duga

'Podsjetio bih da smo pred izbore obećali otpisati dug građanima do iznosa prosječne plaće i to dug prema državi, jedinicama lokalne samouprave, državnim i komunalnim tvrtkama. Obećanje ćemo ispuniti i provesti kroz zakonsko rješenje', rekao je Marić.

Istaknuo je i da se razmatra mogućnost i način kako bi se zakonskim mjerama potaknuo otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičari, telekomi i drugi jer je, kazao je Marić, najveći broj građana došao u blokadu upravo zbog duga prema drugim vjerovnicima, a ne prema državi. 

'S prijedlogom zakonskog rješenja izaći ćemo u skorije vrijeme', istaknuo je, među ostalim, ministar Marić u intervjuu za Jutarnji list.