Iz tog arhiva podsjećaju kako je područje gotovo cijele današnje Vukovarsko-srijemske županije, s gradovima Vukovarom, Vinkovcima i Županjom, tijekom diktature jugoslavenskog kralja Aleksandra Karađorđevića, od 1929. do 1931., bilo u sastavu Drinske banovine sa sjedištem u Sarajevu.

'Kako je taj fond, za nas od monumentalne vrijednosti, bio u depou 1 Arhiva BiH, koji je u plamenu nestao, s njime je nestao i jedan dio naše povijesti', ističu iz Državnog arhiva u Vukovaru. Napominju kako je arhivska građa Drinske banovine sadržavala neprocjenjive podatke o ustroju vlasti, javnom životu, prosvjetnoj i vjerskoj politici, useljavanjima i migracijama, ustroju i djelovanju pučkih škola na vukovarsko-srijemskom području.

U vukovarskome Državnom arhivu sa žaljenjem ističu kako su se u neslužbenim razgovorima s arhivistima iz Arhiva BiH dogovarali o objavljivanju građe i organiziranju izložbe arhivskoga gradiva koje se odnosi na područje Vukovarsko-srijemske županije, ali to sada više nije moguće.

Dodaju kako događaji u Sarajevu arhivskoj zajednici nameću pitanja sigurne zaštite kulturnih objekata te sustavnoga i prioritetnog pristupa digitalizaciji i izradi zaštitnih kopija arhivskoga gradiva.

Po pisanju bosanskohercegovačkih medija, u požaru koji je u petak tijekom prosvjeda podmetnut u zgradi Predsjedništva BiH, u čijem je podrumu Arhiv BiH, stradao je fond Zajedničkog ministarstva financija Austro-Ugarske, zbirka darova i otkupa, 40.000 dosjea Doma za ljudska prava BiH, zbirka mikrofilmovane građe iz raznih arhiva, fotokopije iz Bečkih arhiva i još mnoge vrijednosti.