Prolazi li SDP kroz čistilište iz kojeg će izaći jači ili stvari neumitno idu nizbrdo, pitanje je na koje se u ovom trenutku odgovor ne može decidirano dati. No ono što je vidljivo je da se ni nakon izbora novog šefa stranke Peđe Grbina situacija nije smirila. Štoviše, eskalirala je u utorak, kada je SDP-ov saborski klub zastupnika odbio prihvatiti Grbinov prijedlog da na čelo tri saborska odbora, koja vodi SDP, dođu novi ljudi, odnosno oni koji nisu bliski bivšem šefu stranke Davoru Bernardiću. Sve to odmah je jedna strana protumačila kao revanšizam novog predsjednika, a druga kao puč u stranci.

Pokušali smo tijekom dana stupiti u kontakt s nekoliko zastupnika bliskih Bernardiću da pojasne zašto su odbili Grbinov prijedlog. Također nas je zanimalo njihovo viđenje događaja nakon toga - to što je novi šef sazvao hitnu sjednicu Predsjedništva stranke koje je pak razvlastilo klub pa će njegovi prijedlozi sa zamjenama na čelu odbora biti direktno upućeni u saborsku proceduru, ali s druge strane bio je muk. Neki 'pučisti', uključujući Bernardića, nisu odgovarali na pozive dok su neki od njih samo kratko poručili da ne žele ništa komentirati.

Politolog Goran Čular napominje da jučerašnji događaji u SDP-u nisu novost i da takve trzavice između kluba i stranačke središnjice postoje otkad postoje političke stranke, dakle u svih 150 godina liberalnih demokracija.

'Negdje su oni manje, a negdje više izraženi. Negdje ključnu riječ vodi klub, a negdje središnjica. Recimo, u Danskoj Nizozemskoj ili u britanskoj konzervativnoj stranci glavnu riječ ima parlamentarni klub. Tako da napetost u SDP-u nije ništa neobično i novo. Doduše, ovakva situacija nije tipična za socijaldemokratske stranke u kojima su središnjice obično dominantne u odnosu na klub. Ovo što im se sada događa modelski je konflikt i problem koji će uvijek imati dok je na snazi odluka prema kojoj imaju unutarstranačke izbore nakon izbora', smatra Čular.

Napominje da je riječ o strukturnom problemu, činjenici da se izborne liste pripremaju onako kako se pripremaju, ali i u nedovoljnoj demokratičnosti same stranke.

'Izborne liste, a nije to samo slučaj u SDP-u, slažu se tako da predsjednik stranke s uskim krugom ljudi odredi tko će biti na njima i onda tijela glasaju za njih. Kada se dogodilo da je neko stranačko tijelo odbilo takav izbor? Nikada. Riječ je o vrlo centraliziranom i isključivom izboru kandidata za kojeg se samo dignu ruke. Dok god je tako, a SDP nakon izbora završi ili ostane u opoziciji, nakon čega uslijede unutarstranački izbori, situacija koju imaju danas, odnosno napetosti između središnjice i kluba neće se moći izbjeći', pojasnio je Čular.

Grbinovu intervenciju i sazivanje Predsjedništva stranke koje je razvlastilo klub Čular smatra nepoželjnom.

'Riječ je o nepoželjnoj intervenciji jer klub ima određeni legitimitet i autonomiju. Nitko iz središnjice ne može naložiti klubu neke stvari. Situaciju SDP može riješiti samo između sebe, ali prije svega promjenom modela. Hrvatski politolozi godinama upozoravaju na to da se stranke u Hrvatskoj moraju demokratizirati. To je djelomično napravljeno na način da se stranačka tijela biraju modelom jedan član jedan glas, ali to je nedovoljno. Sve dok se izborne liste slažu na način na koji se slažu danas bit će ovakvih konflikata. Kako će novonastala situacija završiti u SDP-u, teško je prognozirati, ali je jasno da slika u javnosti ne izgleda dobro', zaključio je Čular.