Hominid, čiji je komadić kosti prsta pronađen 2008. u pećini u Denisovi, u Altajskom gorju, navodno je živo u isto vrijeme kao i Neandertalci i moderni ljudi.

Riječ je o do sada nepoznatom tipu hominida, po Johannesu Krauseu, s instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju iz njemačkog Leipziga, i njegovim kolegama koji su analizirali dio njegove mitohondrijske DNK.

Treba se vratiti milijun godina unatrag da bi se pronašao zajednički predak homonida iz Denisove, modernog čovjeka i Neandertalaca, čija je mitohondrijska DNK već analizirana, objasnili su za časopis Nature.

Novi hominid navodno je potomak posebnog migracijskog vala roda s afričkog kontinenta, drukčijeg od onih koji su činili preci Neandertalaca i modernih ljudi (Homo sapiens).

Prva skupina hominida koja je napustila Afriku bio je Homo erectus prije otprilike 1,9 milijuna godina.

Arheološki i genetski podaci pokazuju da su slijedile još najmanje dvije migracije iz Afrike, predaka Neandertalaca prije 300.000 do 500.000 godina te prvih modernih ljudi prije 50.000 godina, podsjećaju znanstvenici.

Donedavno se pretpostavljalo da su jedini predstavnici ljudskog roda koji su živjeli prije 40.000 godina bili Neandertalci i Homo sapiensi.

Otkriće malog čovjeka na indonezijskom otoku Floresu 2003., čiji je najmlađi fosil star 13.000 godina, uputilo je na postojanje treće ljudske vrste. Hominid iz Denisove, koji bi mogao biti četvrta izumrla vrsta, "zahtijeva reviziju povijesti recentnog ljudskog postojanja u Euroaziji", ističe britanski stručnjak Terence Brown u komentaru u Natureu.

Taj je hominid navodno živio prije 30.000 do 48.000 godina, po datiranju uzoraka tla iz pećine gdje su pronađeni ostaci njegova kostura. Mogao je, po znanstvenicima, živjeti paralelno s Neandertalcima, koji su, u istom tom razdoblju, živjeli manje od 100 kilometara od pećine Denisova te modernim ljudima koji su živjeli na Atlaju prije nešto više od 40.000 godina.