Razgranata korupcija i spor proces ulaska u Europsku uniju na vlast su u Sjevernoj Makedoniji ponovno dovele stranku VMRO-DPMNE. Svojevrsni makedonski HDZ, kojeg je prije sedam godina s vlasti izbacila ista ta korupcija, vraća se u velikom stilu jer su osim Vlade i većine u Sobranju, dobili i treću polugu vlasti, odnosno predsjednicu države
Sa 76 glasova za i 22 protiv u makedonskom Sobranju potvrđena je nova Vlada Sjeverne Makedonije koja u izvršnu vlast, kao većinskog partnera vraća VMRO-DPMNE.
Stranka koja je od proglašenja makedonske neovisnosti na vlasti, s prekidima, bila barem 14 godina, sada će ponovno voditi Sjevernu Makedoniju. Stranka koja je nakon velikog korupcijskog skandala izgubila vlast prije sedam godina, sada ju je osvojila upravo zbog nezadovoljstva građana zbog premreženosti korupcije u svim segmentima.
VMRO-DPMNE, odnosno 'Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo', osnovana je u lipnju 1990. za vrijeme demokratskih promjena odnosno nešto više od godinu dana uoči osamostaljivanja tada Republike Makedonije od SFRJ. Ime je dobila po pokretu VMRO iz prve polovice 20. stoljeća, koji je za cilj imao oslobođenje Makedonije od Turskog Carstva.
vezane vijesti
Nacionalistička stranka VRMO-DPMNE može se nazvati svojevrsnim pandanom HDZ-u na makedonskoj političkoj sceni, te se deklariraju kao demokršćanska stranka, iako su u prvim godinama djelovanja okupljali radikalne nacionaliste. Kada su skrenuli prema umjerenoj desnici i odlučili ipak surađivati s albanskim strankama, na vlast su prvi put došli 1998. i to u kaolciji s Demokratskom alternativom Vasila Tupurkovskog, poznatijeg kao bivšeg člana posljednjeg Predsjedništva SFRJ, te Demoktarskom strankom Albanaca.
Sljedeće izbore gube od velike koalicije makedonskih socijaldemokrata, liberala, zelenih i stranaka koje predstavljau makedonske manjine, no na vlast se vraćaju 2006. i neprekidno vladaju idućih osam godina i to pod palicom Nikole Gruevskog.
Najveći projekt VMRO-DPMNE - 'Makedonski Las Vegas'
Osam godina vladavine čelnika VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog ostat će zapamćeno i po megalomanskom projektu Skopje 2014., kojim je potpuno izmjenjen izgled glavnog grada Sjeverne Makedonije. Izgradnjom nekolicine neoklasicističkih zgrada, u kojuma su smještene makedonske institucije, te tisuća spomenika, od kojih je najpoznatiji onaj Aleksandru Velikom na glavnom skopskom trgu, tada vladajuća stranka digla je popriličnu prašinu i izazvala kontroverze. Mnogi arhitekti novi izgled su nazvali 'kičem' te 'makedonskim Las Vegasom', a nije nedostajalo kritika na trošenje stotina milijuna eura za vrijeme krize.
No sve je puklo 2015. kada je tadašnji lider oporbe Zoran Zaev izašao u javnost s optužbama koje su duboko dovele u pitanje vladavinu Gruevskog. Naime, oporba je mjesecima objavljivala tajne snimke na kojima ministri i vojni dužnosnici razgovaraju o tome kako zaposliti članove vladajuće VMRO-SDPMNE na državne poslove, izabrati suce i manipulirati rezultatima izbora. Uz to, neki od ministara iz Vlade Nikole Gruevskog bili su optuženi od strane oporbe da su umiješani u prikrivanje niza afera i kriminalnih djela, ali i prikrivanje dokaza u nekoliko istaknutih policijskih slučajeva poput ubojstva 22-godišnjeg mladića Martina Neškovskog na ulicama Skoplja 2011. Uz sve to Gruevski se našao pod pritiskom i zbog uličnog rata u Kumanovu, zbog kojeg je na kraju reagirala i Europska unija.
Politička kriza, praćena žestoki prsovjedima na ulicama Skopja, potrajala je mjesecima i prijetila destablizacijom ne samo Makedonije nego i cijele regije. Međutim, uz posredovanje Europe, sve je završenom sporazumom Pržino, koji je unatoč otezanju u implementaciji od strane VMRO-DPMNE, rezultirao ostavkom Gruevskog početkom 2016.
Nakon izbora te godine VMRO-DPMNE nije uspjela sastaviti vlast, a pokušaji socijaldemokrata i albanskih stranaka da oforme Vladu izazvali su i nerede na ulicama pa i u samom makedonskom parlamentu. Vlast su na kraju ipak sastavili socijaldemokrati, dok je su Gruevskog sustigle optužbe i presuda za korupciju. Zbog njih je pobjegao iz države, a azil je dobio u Mađarskoj.
Nakon pada Gruevskog VMRO-DPMNE do nedavnih izbora provela je u oporbi, no sada se slavodobitno vratila jer je osim pobjede na parlamentarnim izborima, pobjedu izvojevala i na istodobno održanim predsjedničkim izborima.
Pobjeda VMRO-DPMNE u fokus je ponovno stavila i pitanje makedonskog imena i identiteta, kao i pristupanje Europskoj uniji. Iako je Prespanskim sporazumom, sklopljenim za vrijeme vlasti Socijaldemokrata Zorana Zaeva, s Grčkom dogovoreno da će se država zvati Sjevernom Makedonijom, najviši čelnici VMRO- DPMNE ne priznaju novo ime države. Dapače, novoizabrana predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova na svojoj inauguraciji odbila je reći 'Sjeverna' u imenu svoje države, prekršivši time dogovor između Atene i Skoplja. U nekoliko navrata ime 'Sjeverna Makedonija' odbio je koristiti i novi premijer i čelnik stranke Hristijan Mickoski iako je u posljednjoj izjavi koristio novo ime države te poručio da ostaje privržen europskoj integraciji.
No, hoće li Sjevernu Makedoniju doista i konačno uvesti u EU, veliko je pitanje. Unatoč tome što je Prespanski sporazum primirio Grke koji su odblokirali makedonski put prema EU, novu blokadu uvela je Bugarska koja želi da Sjeverna Makedonija promijeni svoj ustav i prizna bugarsku manjinu. Novi makedonski premijer već je jasno poručio da neće pristati na ustupke Bugarskoj. 'Dok god sam premijer, neće biti promjene ustava', kazao je Mickoski.
