Kao što se pretpostavljalo, Pelješki most bio je jedna od glavnih tema razgovora hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s bosanskohercegovačkim čelnicima u sklopu službenog posjeta Sarajevu, a razmijenjena su i pisma Europske unije, kojima jedna i druga strana pokazuju da je Bruxelles na njihovoj strani
Bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović hrvatskoj je predsjednici predao pismo Ureda za urbanističku i regionalnu politiku, a oko kojeg se i u Hrvatskoj digla velika frka prije dva dana, kada je saborski zastupnik Ivan Lovrinović zatražio hitno očitovanje premijera Andreja Plenkovića o tome je li istina da Europska unija uvjetuje nastavak financiranja mosta prethodnim rješavanjem pitanja granice s BiH.
vezane vijesti
Vlada je tada demantirala Lovrinovića, ali ne i postojanje pisma kojim Bošnjaci još uvijek mašu.
Spomenuto pismo, koje datira od 29. rujna prošle godine, poslao je Marc Lemaitre, generalni direktor Odjela za regionalnu i urbanu politiku, koji spada pod Upravu za regionalnu politiku povjerenice Corine Cretu, a u njemu stoji da EU želi da se ta stvar raščisti te da se ne nastavlja s gradnjom mosta. Pismo je upućeno na adresu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a koje vodi ministrica Gabrijela Žalac.
>>> I Europska komisija demantirala Lovrinovića: Nema zapreka za Pelješki most
>>> Pogledajte deset impresivnih građevina Kineza koji će graditi Pelješki most
Kako navode bosanskohercegovački mediji, to pismo pokazuje da je Europska unija bila dezinformirana oko dogovora s BiH vezanog uz gradnju Pelješkog mosta.
Izetbegović je to pismo EU-a predao predsjednici Grabar Kitarović i zamolio je da Hrvatska postupi na taj način.
'Do jučer nismo bili upoznati sa sadržajem pisma. Znali smo da se događa neka komunikacija, ali nismo znali za te stvari. Sve što BiH očekuje od Hrvatske je da nam se garantira naše pravo', kazao je Izetbegović.
S druge strane hrvatska predsjednica je Izetbegoviću predala pismo otprije nekoliko dana, koje je predsjednik Vlade Andrej Plenković dobio od predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, a koje je nastavak na prethodno pitanje u kojem je potvrdio da nema zapreka za gradnju mosta.
Iako Hrvatska cijelo vrijeme pokazuje dobru volju da uvaži primjedbe koje stižu iz BiH, njezina bošnjačkog dijela, i u tom smislu ispod mosta bi u neumski akvatorij trebali moći ući svi brodovi čiji im gaz to dopušta, teško je vjerovati da će biti spremna udovoljiti zahtjevima da se projekt zamrzne dok se ne riješi granično pitanje. S druge strane Hrvatska je više puta istaknula da je spremna udovoljiti svih zahtjevima BiH da gabariti mosta budu takvi da omogućuju nesmetano uplovljavanje svih broda u Neum.
