Kada je sjednica sazvana na inicijativu oporbe, Vlada je prije nekoliko tjedana izmijenila dio ovog dokumenta i u njemu ipak navela Split i njegovu luku kao 'ključni prometni centar Dalmacije', a spomenut je i integrirani promet u okolici. Međutim po općem konsenzusu to nije dovoljno i zahtijeva se 'pomicanje s mrtve točke i razvojni iskorak' - konkretno, uvrštavanje jadranskog pravca u mediteranski koridor osnovne europske prometne mreže. Na europskim kartama Dalmacija je danas mahom bijele boje, slijepo crijevo.

Nakon trosatne rasprave Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo niz zaključaka koji će se, odlučeno je, dostaviti direktno predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. U njima se između ostalog zahtijeva da se u Nacionalnu strategiju kao prioriteti od nacionalnog značenja uvrste projekti unaprjeđenja prometa na ovom području, poput problema s kapacitetom i položajem luke ili nezadovoljavajućom infrastrukturom aerodroma, a na koncu se konkretno traži proširenje spomenutog mediteranskog koridora europske mreže.

'On se treba proširiti na način da se svi infrastrukturni potencijali Splita, Splitsko-dalmatinske županije i Dalmacije obuhvate kroz transeuropsku mrežu prometnica, čime se otvara mogućnost prioritetnog sufinanciranja iz europskih fondova i instrumenata za povezivanje Europe', stoji u zaključku koji je poslan na Plenkovićevu adresu.

Na sjednicu je bila pozvana viša ekonomska savjetnica Europske komisije u Zagrebu Judita Cuculić Župa, a kazala je da 'ima novca' i potvrdila da će se revizija europskih prometnih koridora odvijati ove jeseni i da je 'vrijeme da se krene u lobiranje preko hrvatskih ministarstava i Vlade'.

Otvaranjem novog europskog koridora prema Dalmaciji otvorile bi se i mogućnosti da se njegova izgradnja financira europskim novcem, poput pravca između mađarske granice, Zagreba i Rijeke. To se posebno odnosi na željezničku prugu čiji najmlađi dio, čulo se na sjednici, datira još iz 1925. godine, no Vlada i Hrvatske željeznice svejedno nemaju u planovima modernizirati je.

Ignoriranje Splita u Nacionalnoj razvojnoj strategiji postalo je političko pitanje koje je ujedinilo gradsku oporbu, ali i vladajuća garnitura HDZ-a i HGS-a priznala je da pritisak na središnju vlast ima smisla. 'Podržavamo ovakav način, da potičemo i dalje središnju vlast i naše pregovarače u europskim forumima na daljnje jačanje naše pozicije, da ustrajemo na pozicijama i stavljanju Splita i županije u središte', rekao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara. On tvrdi da se, tri godine nakon sjednice Vlade u Splitu, ostvaruju brojni najavljeni projekti poput 'gradnje rampi i zaobilaznica te kompletne obnove željezničkog pojasa od centra grada do zračne luke'.

'Dovoljno je pogledati posljednjih dvadesetak godina da vidimo da su Zadar, Šibenik i Dubrovnik puno bolje prolazili kod države nego mi. Kod nas dođe Vlada, obeća nam puste milijarde, onda se to brzo zaboravi i od toga nema ništa. Ne možemo samo upirati prstom u državu, od 2013. Split nema vlastitu strategiju. Istina, ona se danas izrađuje, usklađuje se s nacionalnom, ali je pitanje imamo li mi dovoljno snažne zagovaratelje u Saboru', uzvratio je vijećnik 'Pametno za Split' Jakov Prkić.

Šef splitskog SDP-a Goran Kotur, koji je prikupio potpise za sazivanje sjednice Gradskog vijeća, smatra da je upravo sada vrijeme za intervenciju prema Vladi.

'U nacrtu Strategije uklonjene su stvari koje su iritirale, pa i vrijeđale, jer smo bili grubo preskočeni i zanemareni. Split je ubačen na dva mjesta i to je dobra, ali kozmetička promjena. Grad i regija moraju biti uvršteni u mediteranski koridor osnovne prometne mreže koja je predviđena za dovršetak do 2030. i to je bitno za pomorski, ali zapravo je ključno za željeznički promet. Izgradnjom dvotračne elektrificirane pruge poslala bi se poruka da se na Split računa i izvan monokulture turizma te da ima perspektivu za gospodarski razvoj', rekao je predsjednik gradskog SDP-a Goran Kotur.

U suprotnom, ako se to ne dogodi, Lička pruga i većina ključne infrastrukture ne bi mogle biti obnovljene prije 2050. godine.