Od početka 2024. godine do danas, samo u Beogradu registrirano je 322 oboljelih od šuge, a vjeruje se da je broj i veći s obzirom na to da ne postoji obveza prijavljivanja, piše Kurir.rs.

Opisuju kako se ova zarazna bolest lako širi u kolektivima i zahvaća osobe svih uzrasta. Kako bi se suzbilo širenje, važno je prepoznati simptome i liječiti ne samo oboljelu osobu, nego i sve članove njezinog domaćinstva.

Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) objašnjavaju što je svrab ili šuga:

Svrab ili šuga (lat. scabies) je zarazna bolest kože popraćena neugodnim svrabom i crvenkastim promjenama na koži. Uzročnik infekcije je grinja pod nazivom Sarcoptes scabiei var. hominis, okrugli, mali, često oku nevidljiv člankonožac prilagođen parazitskom načinu življenja na koži čovjeka. Lako se prenosi s čovjeka na čovjeka izravnim dugotrajnijim fizičkim kontaktom, korištenjem odjevnih premeta, posteljine ili ručnika zaražene osobe.

Gravidne ženke grinje ulaze u vanjski sloj epidermisa kože (rožnati sloj) gdje stvaraju kanaliće u koja liježu jajašca koja se u nekoliko idućih dana razviju u larve, a nakon toga nastaju odrasli oblici koji mogu živjeti 3-4 tjedna u koži domaćina. Nepravodobnim liječenjem ženke nastavljaju s liježenjem jajašaca i cijeli ciklus se ponavlja.

Svrab je opisan još u Bibliji, a i danas se javlja svake godine kod otprilike 300 miljuna ljudi svih rasa i socijalnih staleža diljem svijeta. Primarni čimbenik rizika jest napučenost - tako škole, vrtići, starački domovi, bolnice i drugi oblici velikih kolektiva nerijetko predstavljaju žarište ove bolesti.

Glavni simptomi su:

- intenzivan svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini i pojava crvenog osipa na mjestima koja se grebu.

- pojava sitnih kanalića (rovova, sivkasto-crne linije na koži) najčešće između prstiju šake, ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazuhu, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama oko bradavica, donjoj strani stražnjice

- pojava tamnih točkastih promjena poput osipa, a u težim slučajevima i bubuljica u zahvaćenom području

- kod djece mogu biti zahvaćeni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani

- moguća je sekundarna bakterijska infekcija koja nastaje grebanjem kože

- kod ljudi oslabljenog imuniteta može se razviti rjeđi, ali puno ozbiljniji oblik svraba poznat nao norveški ili krustozni svrab gdje dolazi do velikog umnažanja grinja i stvaranja zadebljanja s tisućama uzročnika.

Dijagnoza svraba postavlja se na temelju prisutnih kliničkih smetnji, a potvrđuje pronalaskom grinje, jajašaca ili fekalnog materijala larvi mikroskopskom analizom strugotina kože.

Liječenje

Liječenje se provodi lokalnim i peroralnim skabicidima. Permetrin je lokalni pripravak i lijek izbora koji se nanosi na kožu cijelog tijela prije spavanja, a ispire nakon 8-14 sati (ako je potrebno terapija se ponovi nakon tjedan dana). Ivermektin je peroralni pripravak dokazane učinkovitosti uglavnom namijenjen težim oblicima svraba (ne za djecu ispod 6 godina). Dodatne terapijske mogućnosti uključuje benzil-benzoat a za ublažavanje svraba moguće je uključiti anihistaminike i kratkotrajno uzimanje kortikosteroidnih pripravaka. Ono što zabrinjava je porast rezistencije uzročnika na učestalo korištenje lijekova, ali razvoj tehnologije i napori u proučavanju molekularne biologije grinja moglo bi dovesti i do razvoja efikasnog cjepiva protiv svraba.

Uz odgovarajuće lijekove vrlo je važno dan nakon početka terapije oprati u vrućoj vodi svu odjeću, posteljinu i ručnike koji su bili u upotrebi posljednjih nekoliko dana te ponoviti postupak nakon tjedan dana. Tepihe i presvučeni namještaj bi trebalo usisati i vrećice iz usisavača odmah baciti. Predmete koji se ne mogu prati bi trebalo odnijeti na kemijsko čišćenje ili zatvoriti u plastične vreće na tjedan dana. Također, u sprječavanju ponovne zaraze, nužno je da se svi članovi obitelji i spolni partneri istodobno liječe. Kućni ljubimci ne zahtijevaju liječenje.

Uz pravilnu dijagnozu i liječenje prognoza ove infekcije je kod zdravih ljudi odlična. Bolnički pacijenti i osobe oslabljenog imuniteta pod povećanim su rizikom za razvoj krustoznog svraba, koji često ima nepovoljniji ishod, stoga zahtjeva agresivniji terapijski pristup. U provođenju terapije važno je strogo se držati liječničkih uputa kako bi se izbjegli neželjeni učinci propisanih lijekova, a za vrijeme i nakon liječenja treba se pridržavati svih navedenih mjera prevencije.

Prema podacima Nacionalnog registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo do sada su tijekom 2024. godine zaprimili 2.641 individualnu prijavu oboljelih od svraba u Hrvatskoj. Također je prijavljeno 48 epidemija svraba većinom u kolektivima, piše Net.hr.