Jesu li građani, suočeni sa sve skupljim životom, gubitkom posla i kreditima koje više ne mogu otplaćivati, skloniji krađama u trgovinama, Novi list pokušao je provjeriti u velikim, vodećim trgovačkim centrima u Hrvatskoj. Na upit primjećuju li porast pokušaja krađa, i što se krade, službeno, odgovaraju vrlo suzdržano. Štoviše, sudeći po službenom odgovoru, kod nekih krađa uopće nema
Iz Kauflanda, tako, odgovaraju kako su »njihovi kupci pošteni, i u Kauflandu nemaju nikakvih problema vezanih uz navedenu tematiku'.
No dok 'Kaufland' misli da kradljivaca nema, odnosno o tom problemu ne želi govoriti, u drugim trgovačkim centrima službeno potvrđuju da se krade. Neslužbeno, kažu trgovci, krade se 50 posto više nego li u odnosu na prošlu godinu, piše Novi list
'Bilježimo porast pokušaja krađa za 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Ne krade se, međutim, zbog neimaštine, nego zbog zarade, odnosno kasnije preprodaje robe«, otkrivaju nam neki trgovci uz uvjet anonimnosti. Drugim riječima, krade se puno više, odnosno pokušava se ukrasti, ovisno o tome je li, i koliko dobro, trgovački centar opremljen kamerama, i ima angažirane zaštitare.
Kradu, kažu trgovci, »profići«, oni koji žive od preprodaje, redom, alkoholnih pića, i to skupljih, kozmetike, kave, suhomesnatih proizvoda i, zanimljivo, 'Cedevite'. Poznati hrvatski brand očito je popularan i među 'profesionalcima' koji operiraju između trgovačkih polica. Takvih je lopova, čini se, sve više, ili se krade u većoj mjeri.
'Krađe su, na žalost, neizostavan dio poslovanja svakog trgovačkog lanca. Najčešće su podložni krađama artikli kao što su skupa alkoholna pića, vina, kava, skuplje čokolade i bombonjere, kozmetika, sirevi, suhomesnati proizvodi i slično. Pojedinci koji se upuštaju u krađe različitih su dobnih skupina i profila', stoji u službenom odgovoru 'Konzuma', najvećeg trgovačkog lanca u Hrvatskoj.
Kako kažu, u slučajevima krađe postupa se u skladu s važećim zakonskim propisima, kontinuirano se provode sustavne preventivne mjere kao što su ugradnja raznih sustava tehničke zaštite, korištenje usluge tjelesne zaštite i što je najvažnije, same edukacije zaposlenika na području prevencije rizika u maloprodaji.
Službeno, trgovci ne žele otkriti kolike iznose gube na takvim, sitnim krađama, no neslužbeno napominju kako je riječ o gubitku od dva, do pet posto zarade. Trgovcima se gubici od krađa na kraju godine, kod poreznog obračuna, tako ne definiraju, već se svrstavaju u 'osobnu potrošnju', na koju moraju, još jednom, platiti PDV.
Budući da su trgovci uvjereni kako i iza povećanog broja krađa ove godine ipak stoje »profesionalci«, koji ukradenu robu zatim preprodaju, čini se da običan puk koji sve teže živi, svoje poštenje i dostojanstvo ne želi okaljati čak ni po cijenu gladi.
