'Do većeg kaosa bi moglo doći ako ukrajinske vlasti reagiraju protuterorističkom operacijom koju su najavili. Onda možemo očekivati vojnu akciju Rusije uz opravdanje da štiti svoje stanovništvo. Bio bi to scenarij koji cilja na to da opravda narod koji ih je pozvao u pomoć', smatra profesor Cvrtila.

'Rusku etničku zajednicu u Ukrajini nitko nije ugrožavao, što je potvrdio i UN. No svako povećanje nasilja vodi većoj uporabi sile, a takvu je situaciju teško kontrolirati', dodaje Cvrtila.

Ujedinjeni narodi obećali su Ukrajini 'punu podršku'. No koliko UN može pomoći?

'Jako teško da UN može išta učiniti u Ukrajini, jer je prije svega potrebna Rezolucija Vijeća sigurnosti, a Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti koja sigurno neće raditi nešto što je suprotno njezinim interesima, a to je prvenstveno to da Ukrajina ostane buffer zona prema euroatlantskim integracijama. Štoviše, ta politika zapisana je u ruskim dokumentima, no ako je žele realizirati uz upotrebu sile, doći će do jedne sasvim nove situacije koja će izazvati promjene u perspektivi nove europske sigurnosti, i za EU i za NATO', smatra Cvrtila.

Cvrtila dodaje kako je teško očekivati da će Rusija promijeniti svoje stavove.

'Izgledno je to da će se situacija komplicirati, sve dok Rusija ne ostvari dugoročnu moć', dodaje Cvrtila.

'Buduća vladajuća struktura u Ukrajini mora razumjeti da se nalazi u složenoj situaciji. Svaki pomak prema Zapadu Rusija će smatrati izravnom prijetnjom. Nazvao bih ovo proxy ili posredničkim ratom između Istoka i Zapada koji koriste Ukrajinu kako bi ostvarili svoje ciljeve dok su prave i jedine žrtve stanovnici Ukrajine', zaključio je Cvrtila i dodao kako se u Ukrajini radi i o medijskom ratu u kojem nitko ne spominje stvarne probleme u kojima se Ukrajina i njezino stanovništvo nalazi.