Kijev mjesecima traži da mu zapad pošalje borbene tenkove koji bi značajno osnažili ukrajinsku vojsku pruživši joj mobilnost i sposobnost proboja ruskih obrambenih linija te oslobađanje okupiranih teritorija.

"Nekoliko stotina tenkova za naše tenkovske posade... To je ono što će postati prava udarna šaka demokracije", napisao je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na Telegramu.

Njemačka je najavila planove slanja satnije od 14 tenkova Leopard 2 iz vlastitih zaliha, a odobrila je i saveznicima da Ukrajini šalju te tenkove njemačke proizvodnje. Cilj je opskrbiti Ukrajinu s dvije potpune bojne. Bojna se u pravilu sastoji od tri do četiri satnije, piše Reuters.

Dva izvora iz SAD-a rekla su da će Washington također poslati desetke svojih tenkova Abrams M1.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će američki tenkovi u Ukrajini "gorjeti kao i svi drugi".

Leoparde posjeduje dvadeset vojski iz cijelog svijeta. Poljska i Finska već su najavile slanje svojih primjeraka, a očekuje se da će ubrzo slijediti i druge zemlje. Britanija je već ponudila satniju svojih Challengera, a Francuska razmatra slanje Leclercsa.

Mark Hertling, bivši zapovjednik američkih kopnenih snaga u Europi, procjenjuje da bi Leopardi mogli biti na bojištu u Ukrajini već u ožujku, dok bi američki tenkovi, kojima je potrebna veća logistička podrška, mogli stići tek za osam mjeseci.

Moskva tvrdi da će isporuka modernog ofenzivnog oružja Ukrajini samo produžiti rat i odgoditi ono za što kaže da će biti njezina neizbježna pobjeda.

Anatolij Antonov, ruski veleposlanik u Washingtonu, rekao je da bi isporuke američkih borbenih tenkova bile "još jedna očita provokacija".

"Očito je da nam Washington namjerno pokušava nanijeti strateški poraz", rekao je Antonov na Telegram kanalu.

Rusija je prošli tjedan pojačala svoje prijetnje, a saveznik predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Medvedev otvoreno je rekao da bi nuklearna sila, kakva je Rusija, suočena s porazom mogla upotrijebiti nuklearno oružje.

Zapadni dužnosnici koji podupiru slanje tenkova odbacuju prijetnje Moskve kao bahatost, tvrdeći da Rusija već vodi rat u Ukrajini punom snagom i da ju je zapad odvratio od napada na NATO ili korištenja nuklearnog oružja.

Osim vojnog značaja, odluka o slanju tenkova uklanja jedan od posljednjih tabua zapadne podrške: protivljenje isporukama oružja koje ima uglavnom ofenzivnu, a ne obrambenu svrhu.

Saveznici su samo prošli tjedan obećali novu vojnu pomoć vrijednu nekoliko milijardi dolara, što nije uključivalo tenkove.

Ofenzive na proljeće

U jedanaest mjeseci od početka invazije Rusija je ubila tisuće civila, protjerala milijune iz domova i čitave gradove pretvorila u ruševine. Moskva tvrdi da je „specijalna vojna operacija“ bila neophodna kako bi se zaustavila sigurnosna prijetnja koja proizlazi iz veza Ukrajine sa zapadom.

Ukrajina je prošle godine porazila ruske trupe u predgrađu Kijeva i kasnije ih djelomično istjerala s okupiranih dijelova zemlje.

No Moskva i dalje okupira oko šestinu Ukrajine, proglasivši to područje vječnim dijelom Rusije. Ukrajina najavljuje borbu do oslobađanja svog teritorija, pa i poluotoka Krima koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine. 

Linija bojišnice uglavnom stoji na mjestu posljednja dva mjeseca borbi, unatoč velikim gubicima s obje strane. Vjeruje se kako obje strane planiraju nove ofenzive na proljeće. 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je kako Rusija intenzivira svoje napade na Bahmut, industrijski grad na istoku Ukrajine oko kojeg se mjesecima vode žestoke borbe.

Iako analitičari smatraju da on nema veliku stratešku važnost, zbog žestine borbi taj je grad, koji je nekad brojao 70 tisuća stanovnika, dobio na simboličkoj važnosti. 

Ruski postavljen guverner okupirane ukrajinske regije Donjeck u srijedu je rekao da se ruske snage, predvođene skupinom Wagner, kreću unutar Bahmuta u četvrtima koje su donedavno držali Ukrajinci.