Hrvatska je u ponedjeljak bilježila temperaturne rekorde, no dok je u najtoplijem Kninu koji je 'prebacio' 40 Celzijevih stupnjeva Hitna pomoć intervenirala gotovo dovostruko više nego inače, u Zagrebu kojeg su grijala tri stupnja manje, broj hitnih intervencija bio je tek neznatno povećan.
Dr. Jozo Brkić iz zagrebačke Hitne pomoći takvu situaciju u hrvatskoj metropoli pripisuje učinku edukacija i javnih kampanja.
vezane vijesti
-
![[FOTOIZVJEŠTAJ] Toplinski udar diljem Hrvatske! Pogledajte kako se turisti i građani rashlađuju od paklenih vrućina]()
[FOTOIZVJEŠTAJ] Toplinski udar diljem Hrvatske! Pogledajte kako se turisti i građani rashlađuju od paklenih vrućina
-
![Zgodne Slavonke osvježenje od ljetnih vrućina potražile u hladnoj Dravi i pokazale zavidne figure]()
Zgodne Slavonke osvježenje od ljetnih vrućina potražile u hladnoj Dravi i pokazale zavidne figure
-
![Mediteran se seli na sjever: Zbog ekstremnih vrućina umjesto pola sata radnog odmora njemački sindikati traže uvođenje sieste]()
Mediteran se seli na sjever: Zbog ekstremnih vrućina umjesto pola sata radnog odmora njemački sindikati traže uvođenje sieste
![[FOTOIZVJEŠTAJ] Toplinski udar diljem Hrvatske! Pogledajte kako se turisti i građani rashlađuju od paklenih vrućina](/media/thumbnail/500x300/1033575.jpeg?cropId=0)
"Narod se ovog ljeta opametio i shvatio da se po tako visokim temperaturama izlazi samo u krajnjoj nuždi", rekao je Hini dr. Brkić. Dodaje kako je broj intervencija tijekom protekla tri dana bio tek u manjem porastu. Proteklih godina, kaže, tijekom ekstremno vrućih ljetnih dana, broj intervencija obično je bio značajno veći od prosjeka.
Iako konkretne brojke koje se odnose na protekla tri vruća dana nije iznio, pojasnio je kako zagrebačka Hitna pomoć u 12-satnoj dnevnoj službi u prosjeku intervenira od 90 do 130 puta.
Voditeljica kninske Hitne pomoći dr. Milica Ognjenović kazala je medijima kako je u posljednja tri dana hitna pomoć imala duplo više intervencija nego inače, a građane je pozvala da, ako ne moraju, ne izlaze od 11 do 17 sati na ulice, već da se drže zatvorenih i klimatiziranih prostora.
"Problem stvaraju i vozači koji su zbog stresa ili vrućine, dekoncentrirani te ne reagiraju pravodobno za stvaranje hitnog koridora. Stvaranjem hitnog koridora omogućava se brzi prolazak hitnih kola čime se spašavaju ljudski životi", upozorila je dr. Ognjenović.
