Na smjernicama za razvoj odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta radilo je u suradnji s HAZU, znanstvenom zajednicom, udrugama, ali i gospodarstvenicima.

Ponavljajući kako ‘Hrvatska danas nema gospodarstvo utemeljeno na znanju, niti je društvo jednakih šansi’, ministar Željko Jovanović je podsjetio kako 'za EU zaostajemo u svim pokazateljima znanja'. Hrvatska ima svega 18 posto visokoobrazovanog radno-aktivnog stanovništva, na milijun stanovnika dolazi 3.350 istraživača, a za znanost i istraživanje izdvaja se manje od jedan posto BDP-a.

‘Jedino po čemu smo u vrhu u Europi jest onih 35 posto mladih i nezaposlenih u ukupnom broju ljudi bez posla. Istovremeno, i onaj mali postotak doktora znanosti razmišlja o odlasku iz Hrvatske’, upozorio je ministar Jovanović.

Stoga se založio za približavanje ciljeva iz strategije ‘Europe 2020’ koja, uz veće investicije i reformu u obrazovnom osposobljavanju, podrazumijeva stopu visokoobrazovanih od 40 posto. Po procjeni ministra Jovanovića, strategija ‘Hrvatska 2020’ mogla bi donijeti zadovoljavajući rezultat od 25-30 posto visokoobrazovanih ljudi u radno aktivnom stanovništvu

‘Strategija koju ću nazvati ‘Hrvatska 2020’ nastat će iz smjernica koje predstavljamo, ali uz racionalno korištenje svih resursa, od materijalnih do ljudskih, kako bi se u Hrvatskoj živjelo kvalitetnije, te rezultat po kojem će škole i fakulteti proizvoditi stručnjake za tržište rada a ne za zavode za zapošljavanje’, rekao je ministar Jovanović.

Iz smjernica, koje su podijeljene na četiri polja - predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, visoko obrazovanje, istraživanje i inovaciju te cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih - naveo je i tri ključne stvari za koje smatra da se posebno mora povesti računa.

‘Nužni su profesionalizacija odgajateljskog, učiteljskog i nastavničkog zanimanja te jačanje povjerenja prema nastavnicima i školama, pa ću navesti primjer iz Novigrada u kojem poručuju - učitelj koji se ne smije ne smije ući u razred. Osim toga, razvijat ćemo istraživačka sveučilišta te se posvetiti cjeloživotnom učenju i obrazovanju odraslih’, smatra ministar Jovanović.

Na kraju, predstavljene smjernice ocijenio je kao podlogu za strategiju kako bi se moglo reći koja su to zanimanja, koja su to znanja i kompetencije potrebne Hrvatskoj da izađe iz krize, otvori nova radna mjesta i ostvari veći BDP, a time i veća ulaganja u obrazovanje i znanost.

Akademik Zvonko Kusić pozdravio je činjenicu da je po prvi put akademska zajednica pozvana sudjelovati u izradi smjernica za razvoj odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, ocijenivši da se dokument može nazvati i - mobilizacijskim.

‘Izraz društvo znanja postao je parola koju političari uvijek stavljaju u svoje programe, ali očito nitko nije imao snage da to zaživi u stvarnosti. Promjenom obrazovnog i istraživačkog sustava želimo mijenjati društvo, no to neće ići preko noći. U svemu tome treba ostvariti i suradnju s gospodarstvom, koja je dosad bila samo deklarativna’, ocijenio je akademik Kusić.

Za strategiju, koja slijedi smjernice, najavio je angažman velikog broja stručnjaka. Upozorio je i da su nužne postupne promjene, jer ‘nagli rezovi ne završe dobro’. ‘Uzor nam moraju biti male i razvijene zemlje, a ne oni koji su nerealni i ne zvuče optimalno kao uzor’, zaključio je akademik Zvonko Kusić.

Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije dostupne su i na internetskim stranicama MZOS-a, pa je cjelokupna javnost pozvana na raspravu te dostaviti sugestije i prijedloge.