Britanska fizioterapeutkinja Daniella DiMambro umrla je u bolnici u Nottinghamu, u koju je prebačena specijalnim medicinskim letom nakon liječenja u Splitu. Podsjetimo, 48-godišnja žena u društvu kćeri spremala se otići s plaže i u tom trenutku pogodio ju je grom. Oživljavao ju je liječnik koji se našao na licu mjesta, a u bolnici je stavljena na respirator. Liječene su joj opekline, unutarnje i ozljede glave, a na respiratoru je ostala do smrti.

'Smrt je nastupila zbog udara groma, što je dovelo do srčanog zastoja i hipoksično-ishemijske ozljede mozga', rekla je mrtvozornica Mairin Casey, dodajući da joj je munja vjerojatno ušla kroz desno uho.

Rođakinja DiMambro ispričala je britanskim medijima da joj je nakon udara srce stalo na 30 minuta te je izrazila zahvalnost KBC-u Split i pohvalila stručnost tamošnjih liječnika. Pohvale sada idu i karlovačkim liječnicima zbog promptne i stručne reakcije u slučaju ozlijeđene Njemice, a koja je završila u koronarnoj jedinici Odjela za kardiologiju. Njezin suprug čeka je u Kampu Slapić kako bi zajedno otputovali kući, potvrđeno je tportalu u tom popularnom, ujedno najvećem turističkom odredištu na Mrežnici.

Kako pomoći unesrećenom?

Dr. Marina Vrbančić, liječnica u Zavodu za hitnu medicinu Karlovačke županije, napominje za tportal da svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija. Za početak, treba odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112.

'Osnovno je pravilo - ne povećati broj žrtava. Ako je oluja u tijeku, a pacijent se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, osoba mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće premjestiti žrtvu na sigurnije mjesto', upućuje liječnica, potvrđujući da se žrtvi udara groma može odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.

Potrebno je procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja - pri čemu treba imati na umu i moguću ozljedu kralježnice.

'Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kada ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek oni koje treba oživljavati', kaže dr. Vrbančić. Nadalje, osobu koja diše i ima puls valja postaviti u bočni položaj. Moguće su i pridružene ozljede u obliku prijeloma, rana i opeklina, a njih također treba adekvatno zbrinuti.

Inače, prilikom udara groma javljaju se rani i kasni znakovi i simptomi koji uključuju različite poremećaje srčanog ritma, srčani zastoj te zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje, kaže liječnica, dodajući da su neki od neuroloških poremećaja koji se mogu javiti i gubitak svijesti, privremena paraliza - posebice donjih udova - grčevi i/ili nemogućnost prisjećanja događaja koji su prethodili udaru groma.

Moguće su i opekline različitog oblika, poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta poput dugmadi i nakita, gdje nastaju površinske opekline, a moguća je i karbonizacija tijela. Dolazi i do tzv. blast ozljeda prsnog koša i trbuha, prijeloma kostiju, ozljeda očiju i ušiju, s rupturom bubnjića - u 50 posto slučajeva obostrano, otkriva dr. Vrbančić, dodajući da se kasnije mogu pojaviti razni oblici neuroloških i psihičkih poremećaja.

Pravilo 30 + 30

U svakom slučaju, ona savjetuje praćenje vremenske prognoze i izbjegavanje boravka na otvorenom kada je nevrijeme.

'Prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima. Ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište. Kada se čuje grmljavina, znači da smo dovoljno blizu da nas udari grom. Korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražite sklonište i najmanje 30 minuta od zadnje munje koju vidite i zvuka groma ne izlazite iz skloništa', poručuje liječnica.

Na otvorenom prostoru treba izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i nagnuti se naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo.

Kada znate da ste meta?

'Ako se osjeti pucketanje, a kosa počne kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma. Odmah napustite to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića', navodi.

Na otvorenim prostorima, upućuje liječnica Vrbančić, nikad ne treba stajati u velikoj skupini ljudi, nego se raspršiti kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba. Također, potrebno je izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume. U šumi valja potražiti zaklon pokraj manjih stabala i grmlja. Velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena.

U zidanom objektu ne treba stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači; ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje, a poželjno je isključiti sve električne uređaje. Svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara.

Britanca 'strefilo' kod kuće

Britanca Aidana Rowana u rujnu 2022. udario je grom dok je kod kuće igrao na PlayStationu igricu Stray, u kojoj je glavni lik mačka izgubljena u grmljavinskom nevremenu. Taj 33-godišnjak sjedio je na kauču kada je čuo glasno pucketanje, praćeno osjećajem težine u tijelu i žarenja u desnoj ruci, te se izvrnuo na pod.

'Trebalo mi je otprilike minutu da dođem sebi, osjećao sam se vrlo, vrlo zbunjeno. Otišao sam gore i zamolio muža mokar ručnik jer nisam znao što se dogodilo. Pitao je kakav je to miris, a moja ruka je 'gorjela'. Zatim je nazvao svoje roditelje da me odvezu u bolnicu. Gledao je kako mi po ruci izbijaju mjehuri', ispričao je Rowan. Zaradio je niz ožiljaka na rukama, no svjestan je da je mogao proći puno gore.

Gdje se najviše umire u Europi

Istraživači Europskog laboratorija za opasne oluje (ESSL) utvrdili su da na europskom kontinentu svake godine u prosjeku 64 osobe umru od posljedica udara groma. Zemlje s najvećom stopom smrtnih slučajeva su Bugarska (8,6 na milijun stanovnika), Moldavija (7,7) i Rumunjska (5,8), a najnižu stopu od 0,1 imaju Belgija, Malta i Portugal.

Udio smrtnih slučajeva od groma u radnim aktivnostima raste od zapadne prema jugoistočnoj Europi. Prilikom rada, ljudi najčešće stradavaju na poljima, a u slobodno vrijeme dok planinare. Samo u austrijskim Alpama u razdoblju 2005.-2015. grom je pogodio 64 ljudi; četvero ih je poginulo na licu mjesta, s tim da je dvoje lovaca stradalo od istog udara. Stopa preživljenja bila je 93,8 posto. Gotovo svi slučajevi dogodili su se između lipnja i kolovoza, a gotovo polovica u subotu ili nedjelju, uglavnom između 12 i 22 sata.

U rijetkim smrtnim slučajevima u zatvorenom prostoru (1,6 posto) većina žrtava umire od vatre i dima koji izbiju nakon udara groma. U pogledu dobi, najviše stradavaju djeca i mladi u dobi od 10 do 19 godina.