Podsjetimo, četiri oteta putnička zrakoplova teroristi Al Kaide preusmjerili su se tog kobnog 11. rujna 2001. prema metama, dva su završila u zgradama blizancima na Manhattanu, jedan u Pentagonu, a četvrti je svoj let okončao u ruralnom dijelu države Pennsylvanije, nakon sukoba putnika i otmičara.

To je bio najveći napad na SAD u povijesti i sa sobom je donio mnoge posljedice, ratove i tisuće poginulih. Tog 11. rujna 2001. živote je izgubilo nešto manje od 3.000 ljudi, uključujući i teroriste.

Al Kaidino maslo

Napad na New York počeo je nešto prije devet sati ujutro po lokalnom vremenu, kada je Boeing 767American Airlinesa udario u sjeverni toranj WTC-a, između 94. i 98. kata, ali se tada nije smatralo da je riječ o terorističkom napadu, već o nesreći. No potvrdu da je SAD prvi put u svojoj povijesti doživio napad neprijatelja na svom teritoriju, dužnosnici Bijele kuće dobili su tri minute po udaru prvog aviona, kada je sljedeći, također Boeing 767 United Airlinesa, uletio u južni toranj WTC-a.

Dok su sve oči bile usmjerene na New York, pola sata po početku terorističkog napada, Boeing 757 American Airlinesa pao je na Pentagon, dok je u 10.03 srušen i četvrti avion, koji teroristi nisu uspjeli dovesti do namjeravane mete zahvaljujući intervenciji dvojice putnika. Budući da nije bilo dojava o otetim avionima ni ikakvih naznaka da bi oni mogli završiti baš u zgradama WTC-a, udar aviona zatekao je žrtve u obavljanju redovnih poslova, a svega 18 ljudi koji su se u tom trenutku našli unutar 'tornjeva blizanaca' uspjelo se spasiti.

Najtraženiji čovjek na svijetu

Za napad je optužena teroristička organizacija Al Kaida i vođa te organizacije Osama bin Laden, koji je, paradoksalno za sve terorističke organizacije, demantirao da je njegova stajala iza organizacije terorističkog napada. Mnogo je različitih pretpostavki oko motiva napada; pisalo se da su teroristi reagirali zbog američkog iskorištavanja resursa Arapskog poluotoka, miješanja u politiku zemalja tog područja, podrške Izraelu i antiislamističke kampanje.

Događaji od 11. rujna 2001. Osamu bin Ladena promovirali su u najtraženijeg čovjeka na svijetu, a Al Kaidu u najmoćniju terorističku organizaciju. Poslije desetogodišnjeg skrivanja, Bin Laden je ubijen u Pakistanu

Rušenje tornjeva blizanaca dovelo je do razvijanja mnogih teorija zavjera, od onih koje navode da su neboderi srušeni uz pomoć kontroliranih eksplozija do najekstremnijih, koje ističu da je videosnimka udara aviona u zgrade krivotvorina.

Islam na meti

No ono što je sigurno, poginulo je mnogo ljudi, a u sljedećim godinama uslijedila je odmazda SAD-a i saveznika. Posljedice događaja od 11. rujna na svojoj su koži osjetili islamski vjernici prema kojima je SAD zauzeo veoma oštar stav, kako u SAD-u, tako i u inozemstvu.

Posljedice napada osjećaju se i danas, posebno u Iraku i Afganistanu, ali i raširenim antiamerikanizmom diljem svijeta, posebno islamskim, koji je narastao upravo zbog reakcija američke politike koje su uslijedile nakon napada.

Petnaest godina nakon terorističkih napada u New Yorku se na mjestu gdje su nekad stajali neboderi World Trade Centera, uzdiže u nebo sasvim novi toranj kao spomen na taj tragični događaj koji je iz temelja promijenio svijet, ali ponajviše Sjedinjene Države koje su promijenile svoje dotadašnje prioritete iz gospodarstva u opću nacionalnu sigurnost.

Ministarstvo domovinske sigurnosti

Tadašnji američki predsjednik je samo nekoliko dana nakon napada objavio 'rat protiv terora'. Već godinu dana kasnije osnovano je Ministarstvo domovinske sigurnosti koje zapošljava 200.000 djelatnika, a tajnim i sigurnosnim službama udvostručen je godišnji proračun na nešto više od 50 milijardi dolara. Narasli su i izdaci za američku vojsku koja se ipak na kraju povukla iz Iraka, dok se povlačenje iz Afganistanu usporava iz godine u godinu.

Ono što, pak, nakon napada na New York osjećaju gotovo svi u svijetu, jesu pojačane sigurnosne mjere koje uključuju neometano nadziranje svega i svakoga. Te mjere temelje se na Patriotskom zakonu koji je američki Kongres izglasao 25. listopada 2001. godine, a iako je on prvotno trebao imati vremensko ograničenje, Kongres je njegov vijek trajanja u nekoliko navrata produžavao pa je tako na snazi i danas.

Kontroverzni zakon

Zakon je naišao na mnoge kontroverze budući da u velikoj mjeri ograničava građanska prava, a tajnim službama dopušta nadgledanje telefonske i internetske komunikacije te kontrolu financijskih transakcija bez sudskog naloga.

Osim toga, taj zakon omogućuje uhićenja stranih državljana osumnjičenih za terorizam bez sudskog naloga, pa čak i bez podizanja tužbe te mogu biti pritvoreni u bazama poput Guantanama na Kubi i to na neodređeno vrijeme. Osumnjičeni za terorizam, bez podignute tužbe, okusili su nove, praktično legalizirane, metode rada tajnih službi koje uključuju mučenja.

Počela su se koristiti i nova oružja poput bespilotnih letjelica koje siju smrt, nerijetko nedužnih civila u područjima koje je Pentagon označio kao teroristički sumnjivima. Iz toga su izrasli strah, nepovjerenje, ogorčenje, ali i stvaranje novih neprijatelja Sjedinjenih Država i Zapada poput tzv. Islamske države, kao i početak nekih novih ratova za koje se čini da su beskonačni.