Stanovnici sela u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Brodsko-posavskoj županiji, koji su na svojim krovovima 'udomili' rode, dobivaju godišnju novčanu naknadu od 700 kuna po gnijezdu. U 2009. u te tri županije za 608 gnijezda roda isplaćeno je ukupno 425.600 kuna, a od iduće godine projekt Bijela roda proširit će se i na ostale kontinentalne županije
Projekt Bijela roda prošle je godine pokrenula Marijana Petir, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora. Do sada je realiziran u tri županije Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Brodsko-posavskoj. Činjenica da je u naseljima tih triju županija od prošle godine očuvan znatno veći broj gnijezda roda, svjedoči o uspješnom provođenju tog pilot-projekta na terenu.
Osim što promiče biološku raznolikost, projekt Bijela roda i vrlo je zanimljiv dio osebujne turističke ponude kontinentalnog dijela Hrvatske, ali ima i značajnu ulogu u očuvanju sela. Naime, stanovnicima u zaštićenim područjima, na čijim su se krovovima naselile obitelji roda, dobivaju godišnju novčanu naknadu od 700 kuna po gnijezdu, za očuvanje prostora i biološke raznolikosti.
Krovišta kuća na kojima se gnijezde rode moraju se obnavljati svakih 10 godina. Prema procjeni stručnjaka vlasnike kuća, obnova krova stoji oko 15.000 kuna, te godišnjom naknadom od 700 kuna po gnijezdu Fond za zaštitu okoliša vlasnicima, koji svoje kuće dijele s pernatim podstanarima, osigurava polovicu tog iznosa.
U 2009. iz sredstava Fonda vlasnicima kuća i gospodarskih objekata na kojima se nalaze gnijezda roda isplaćeno je 425.600 kuna. To se odnosi na ukupno 608 gnijezda roda koje su se naselile na krovove obiteljskih kuća u selima Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske i Zagrebačke županije u kojima je projekt Bijela roda od prošle godine aktivno zaživio.
Mirjana Petir i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u petak su i posjetili Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju gdje su potpisani ugovori za realizaciju spomenutog projekta. Ugovor o financiranju projekta Bijela roda, direktor Fonda Mladineo potpisao je s ravnateljima JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, Mariom Pavičić i Tomislavom Crnjcem.
Potaknuta dobrim rezultatima projekta koji je pokrenula, Marijana Petir je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predložila da se u godini, koju su Ujedinjeni narodi proglasili Godinom bioraznolikosti, projekt Bijela roda proširi i na sve ostale kontinentalne županije, što je direktor Fonda Vinko Mladineo prihvatio uz uvjet da se u 2011. i same županije uključe u sufinanciranje tog projekta.
