Te sklonosti mogu se pak povezati sa sredinama koje tradicionalno naginju određenim političkim svjetonazorima pa možemo zaključiti da se ideološka podijeljenost Hrvatske perpetuira – nastavnici iz 'desnih sredina' biraju konzervativnije, odnosno 'desne' udžbenike i tako nove generacije odgajaju u 'desnom svjetonazoru'. Isto vrijedi i za liberalnije, 'lijevo' orijentirane nastavnike.

Ovi zaključci proizlaze iz nove studije Instituta sinergije znanosti i društva (ISZD) u kojoj su istražene korelacije između triju hrvatskih udžbenika i izbornih rezultata parlamentarnih i predsjedničkih izbora.

Zatvoreni krug indoktrinacije

U svojem istraživanju stručnjaci ISZD-a zapravo su potvrdili hipotezu da postoji određena korelacija između političkih stavova nastavnika povijesti i udžbenika povijesti koje oni biraju koju je na svojem blogu nedavno iznio nastavnik povijesti u čakovečkoj srednjoj školi Miljenko Hajdarović.

Analiziravši sadržaje triju udžbenika koji su trenutno u ponudi, Hajdarović je zaključio da se oni mogu klasificirati po ideološkom spektru: Profilovi udžbenici kao 'liberalno-pluralistički', udžbenici Školske knjige kao uglavnom 'ideološki neutralni', a Alfini kao 'konzervativno-nacionalno' usmjereni.

'Premda su sadržaji u najvećem postotku propisani aktualnim Nastavnim planom i programom, postoji određena razlika vidljiva u pristupu temama koje su važne za hrvatsku nacionalnu povijest. To se posebno vidi u pristupu temama hrvatskih prostora u vrijeme prve i druge Jugoslavije, Drugom svjetskom ratu i raspadu SFRJ. Udžbenike izdavačke kuće Alfa tu bih svrstao među one koji imaju konzervativne političke stavove s istaknutijim nacionalnim nabojem. Udžbenici Školske knjige su u relativnom centru s možda manjim otklonom prema lijevo odnosno prema liberalnijim stavovima. Udžbenike Profila bih najviše pomaknuo ulijevo odnosno među liberalne', napisao je na blogu Hajdarević.

Kako bi mogli napraviti numeričku analizu podataka, stručnjaci ISZD-a su u prvom koraku svoje studije udžbenicima pridružili određene vrijednosti: Alfinim -1, onima Školske knjige 0, a Profilovim 1. Potom su prikupili podatke Ministarstva znanosti i obrazovanja o tome koje su škole naručile koliki broj nekog od navedenih udžbenika. Na temelju njih izračunali su srednje vrijednosti koje su grupirali u tri skupine: od -1 do -0.5, od -0.5 do 0.5 i od 0.5 do 1.

Podaci su potom dovedeni u korelaciju s rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora i predstavljeni u obliku grafikona, a jasno su pokazali da je postotak glasova za HDZ po općini ili gradu u specifičnoj korelaciji sa skupinama udžbenika – najviše glasova za HDZ-ovu koaliciju bilo je u skupini koja je bliža Alfinim udžbenicima, najmanje u skupini bliskoj udžbenicima Profila, a između tih dviju vrijednosti smjestio se rezultat za one koji su bliski udžbenicima Školske knjige.

Glavni autor studije fizičar dr. sc. Dejan Vinković kaže da se zanimljiv signal dobiva zasebnim promatranjem većih i manjih općina i gradova, gdje su za granicu uzeli 10.000 stanovnika.

'Za manje općine i gradove i dalje ostaje slična korelacija kao i prije, ali za veće od 10.000 stanovnika pojavljuje se dramatična razlika: niti jedna veća općina ili grad nema u prosjeku udžbenike koji bi dominantno naginjali Alfinim udžbenicima, dok je ujedno razlika za prosjeke bliske Školskoj knjizi i Profilu još izraženija', piše Vinković.

Drugim riječima studija je pokazala da se Alfini udžbenici najviše naručuju u manjim naseljima u kojima birači naginju HDZ-u, dok se u većima oni gotovo uopće ne koriste - ondje osobito raste nabava 'ideološki neutralnih' udžbenika Školske knjige.

Sličnu analizu ISZD je napravio na rezultatima 2. kruga posljednjih predsjedničkih izbora. Ona je dala vrlo slične rezultate kada se uzmu glasovi za Kolindu Grabar-Kitarović. Ako se gledaju glasovi za Ivu Josipovića, vidi se obrnuta korelacija. To je razumljivo kada se zna da po općinama i gradovima postoji snažna korelaciju između glasova za koaliciju HDZ-a i glasova za Grabar-Kitarović.

'Iz ove analize možemo zaključiti kako uistinu postoji neka razlika između udžbenika u obradi povijesnih tema, jer u protivnom vjerojatno ne bi dolazilo do ovakvih korelacija s političkim svjetonazorom lokalnih sredina. Cjenovno su udžbenici vrlo slični (djelomično i zbog MZOS-ova normiranja). Nešto malo skuplji su udžbenici Školske knjige, dok su Alfini i Profilovi vrlo bliski u cijeni. Stoga cijena ne može biti objašnjenje ovih razlika u odabiru udžbenika', kažu autori.

Odabir udžbenika, ističu, prvenstveno je u rukama nastavnika, iako se mogu dogoditi devijacije kada npr. ravnatelj radi neki oblik pritiska, no to u praksi mogu biti samo izuzeci. Ostaje zaključak da je svjetonazor nastavnika taj koji stvara uočenu korelaciju, vjerojatno stoga što nastavnici povijesti dolaze većinom iz sredina u kojima rade ili se naprosto svjetonazorski prilagođavaju sredini u kojoj je škola.

Zabrinjava, međutim, činjenica da je Hrvatska ideološki razjedinjena i na razini nastavnog sadržaja. Udžbenici povijesti su (i dalje) sastavni dio procesa prepetuiranja političkih svjetonazora, gdje je na snazi povratna sprega – nastavnici u konzervativnijim/liberalnijim krajevima biraju udžbenike s obzirom na vlastitu ideološku opredijeljenost i tako perpetuiraju konzervativnost/liberalnost vlastitih sredina. Kada se pak izborna politika stavi u širi kontekst podjela po liniji socioekonomskih parametara i iskustava rata, stvara se jasna slika o prijenosu političke podijeljenosti zemlje na mlađe generacije. Stoga je za očekivati da će se ideološki pritisak dnevne politike na sadržaj nastave povijesti nastavljati i dalje, po čemu nismo drugačiji od zemalja razvijene demokracije, poručuju iz ISZD-a.

Čudi me da sva tri udžbenika prolaze

Hajdarović kaže da ga ne iznenađuje toliko potvrda njegove hipoteze koliko to što u sustavu imamo prisutne tako jako različite interpretacije.

'Više me čudi činjenica da možemo imati tri udžbenika koji su napravljeni prema istom kurikulumu, a vrlo različito interpretiraju povijesne događaje. Pitam se kako je moguće da povjerenstvo koje procjenjuje udžbenike propušta sva tri udžbenika koji na tri različita načina tumače iste događaje', rekao je za tportal Hajdarović.

Kao bi ilustrirao svoju dvojbu, prisjetio se primjera koji je iznio na konferenciji o antifašizmu koju je u svibnju organizirao GONG.

'U udžbeniku Alfe u poglavlju koje govori o Drugom svjetskom ratu samo je jedna riječ istaknuta crvenom bojom, a to je da su partizani bili ateisti. Na taj način, samim opremanjem teksta podiže se važnost određene činjenice ili nečega što se pokušava proglasiti činjenicom. Na taj način se oblikuje nova generacija. Slično vrijedi za usvajanje termina križni put za ono što se događalo na Bleiburgu. Križni put se u katoličkoj zemlji doživljava kao ekstremna patnja nevinog naroda jer se isti termin primjenjuje za muke Krista koji je bio nevin', objasnio je.

'Razlike u interpretacijama osjetljivih tema trebale bi biti obrađene vrlo odmjereno i kritički. Primjerice neki događaji mogu se predstaviti iz obaju perspektiva – i ustaške i partizanske. Potom se mogu raditi interpretacije i vrednovanja različitih izvora kako bismo obučili buduće generacije da se kritički odnose prema informacijama. Nadam se da će novi kurikulum omogućiti takav kritičniji pristup', rekao je Hajdarović koji je član stručnog povjerenstva za izradu novog kurikuluma.