Na konferenciji za novinare u parku Maksimiru poručio je da treba prestati s nepotrebnom pretjeranom betonizacijom na gradskim površinama.

Predstavljajući plan za "zeleni i pametni" grad Zagreb, Uhlir je rekao da je riječ o velikom projektu koji bi trebalo pokrenuti što prije jer je riječ o velikoj koristi ponajprije za zdravlje građana.

Istaknuo je da je to zelena inicijativa Europske unije za koju se, ne bez razloga, osigurava 100 milijarda eura do 2030. Za to samo treba napraviti projekte, rekao je te se upitao tko ih zna napraviti, tko ih je sposoban pokrenuti i zašto ih Grad Zagreb već nije pokrenuo.

Primjerice, rekao je Uhlir, Milano već ima gotove projekte do 2030. - napraviti 20 novih gradskih parkova i zasaditi tri milijuna stabala kako bi se poboljšala kvaliteta zraka jer će zeleni grad sam sebe pročišćavati od otpadnih plinova i zagađivača iz prometa.

Među ostalim, istaknuo je kako namjerava napraviti i bolju organizaciju prometa, čime bi se manje automobila zadržavalo u prometu, brže stiglo do odredišta, a manje bi bilo sagorijevanja goriva.

Uhlir je podsjetio da su velike prednosti zelenoga grada, ljudi vole više boraviti u zelenim prostorima, turistima su takvi gradovi zanimljiviji, zapošljava se lokalno stanovništvo na tim velikim poslovima, dugoročnim projektima financiranim novcem Europske unije.

Kako je rekao, usputni benefit je da oborinske vode, kada imamo više zelenih površina, ne ulaze u kanalizacijski sustav i jeftinije je recikliranje vode.

Govori se i o tome koliko površina treba biti pod zelenilom te da je europski prosjek 20 četvornih metara po stanovniku, rekao je Uhlir i dodao da Zagreb ima četiri četvorna metra javnih zelenih površina po stanovniku, a europski prvak Beč 120 četvornih metara te ostvaruje 30 posto svih svojih energenata iz obnovljivih izvora.

Upozorio je i da je Zagreb "u trenutcima kada se puno grijalo u djelomičnim mjerenjima" bio jedan od svjetskih rekordera po onečišćenom zraku te je poručio da ozelenjivanjem gradova biljke pročišćavaju zrak i rade ono što bismo inače mi trebali trebali.

Istaknuo je da zeleni gradovi uključuju mnoge mjere, a jedna od njih je i javni gradski prijevoz, kojim se u Beču na dan koristi više od 50 posto stanovništva. Također, tu su i zeleni automobili na goriva koja su manje štetna za okoliš.

U vezi s Dinamovim stadionom, Uhlir je upitao tko je i na temelju čega donosio odluke da se za nj konstantno troše stotine milijuna kuna, a sada se olako zaključuje da ga treba srušiti.

Ako se ipak odluči da se Dinamov stadion sruši i napravi novi, treba napraviti detaljan plan i program i upotrijebiti sva suvremena znanja, među ostalim i reciklirati materijal. Ako se sruše stotine kubika betona, treba ih automatski upotrijebiti za novu gradnju, poručio je Uhlir.