Vodeća stranka vladajuće koalicije – HDZ odlučila je, godinu i pol nakon što je to najavio premijer Ivo Sanader, krenuti u ukidanje Hrvatskog fonda za privatizaciju, osnovanog prije više od 16 godina i koji je u tom razdoblju zaradio najlošiju reputaciju od svih državnih institucija
Ako HDZ ne napusti i tu ideju, zajedno s Fondom trebao bi nestati i najomraženiji i najnapadaniji zakon u Hrvatskoj – Zakon o privatizaciji koji se nije mijenjao od svoga donošenja prije 13 godina, piše Novi list
Iz HDZ-a je jučer stiglo priopćenje o tome da je predsjedništvo stranke raspravljalo o novom modelu upravljanja državnom imovinom koji »predviđa ukidanje HFP-a te spajanje nekoliko instituacija u Agenciju za upravljanje državnom imovinom«. Ukidanje HFP-a najavio je premijer Sanader u lipnju 2007. godine nakon što su trojica potpredsjednika HFP-a uhićena zbog sumnje u korupciju.
Krajem te godine, u predizbornoj kampanji, premijer je tvrdio kako će se to dogoditi odmah po formiranju nove vlade, te da će država formirati nekoliko zatvorenih investicijskih fondova (ZIF) koji će upravljati dionicama, a obećao je i da će građani u javnoj ponudi moći kupovati dionice tih ZIF-ova. Međutim, u godinu dana nije se dogodilo ništa, a slom tržišta kapitala odgodio je ideju o formiranju ZIF-a.
HDZ sada najavljuje da će novi model uskoro predstaviti socijalnim i koalicijskim partnerima, te da će tek nakon toga i javnost doznati kakvi su njihovi planovi s HFP-om. Kako se doznaje HFP, koji upravlja nekretninama i dionicima, spojit će se s Uredom za državnu imovinu koji upravlja s više od tisuću objekat u vlasništvu države. Tako će nastati potpuno nova agencija za upravljanje državnom imovinom, a njezin rad i pravila u prodaji državne imovine urediti će se potpuno novim zakonom, pa će tako nestati i Zakon o privatizaciji, po kojem je prodana većina nekada društvenih poduzeća u Hrvatskoj.
Novostvorena Agencija zapravo će biti podijeljena u dvije, jednu koja će ubuduće upravljati državnim nekretninama i drugu koja će brinuti o svim dionicama u vlasništvu države. Zato se, kako doznajemo, razmišlja i o tome da se u toj Agenciji nađu i udjeli koje trenutno ima Državna agencija za sanaciju banaka.
Nije isključeno ni to da se, u trenutku kada dođe do oporavka burzi, formira jedan ili više ZIF-ova u koje bi se odvojile dionice u državnom vlasništvu. Tim ZIF-ovima upravljalo bi društvo koje bi se izabralo na natječaju, a ako bude interesa udjel u tim fondovima ponudio bi se i građanima, po istom principu kako su prodavane dionice Ine i HT-a.
