HDSSSB smatra kako je moguće i potrebno objediniti Gospodarsku i Obrtničku komoru kako bi se racionaliziralo njihovo poslovanje. Argument za to pronalaze i u činjenici da Komore ionako dijele zajedničke probleme, a njihovo bi skupno djelovanje osnažilo nastup gospodarstvenika u inozemstvu, odnosno gospodarsku diplomaciju. HDSSB također smatra kako se komorska naknada mora planski smanjiti u četverogodišnjem razdoblju, uz povećanje prihoda iz ostalih komercijalnih djelatnosti.

IDS prepoznaje dugogodišnju tradiciju koju imaju hrvatske komore, ali smatraju kako se one moraju reorganizirati i 'prilagoditi današnjem vremenu'. U ovom trenutku su protiv ukidanja obaveznog članstva, ali komorski doprinosi moraju se smanjiti, a cjelokupan sustav decentralizirati. Prema IDS-ovcima, nije pošteno da 'centrala u Zagrebu odlučuje o svim relevantnim pitanjima i raspodjeli prihoda i rashoda po županijskim komorama'. Dugoročno, kad se sustav reorganizira, a prihodi iz ostalih djelatnosti povećaju, može se razmotriti ukidanje obaveznog članstva.

Hrvatski laburisti smatraju kako se treba ukinuti obvezno članstvo u svim komorama u kojima je to zakonski propisano. Članstvo može i mora biti dobrovoljno, a tvrtke koje će imati koristi od Komore rado će se učlaniti. Laburisti napominju kako je za 'tisuće malih tvrtki članarina HGK-u parafiskalni namet od kojeg nemaju baš nikakvu korist ili pomoći' te se pitaju kako je moguće 'da se zagovornici neoliberalnog kapitalizma koji zagovara samoregulaciju tržišta i apsolutne tržišne slobode, uz što manje upliva države, u slučaju komorskog organiziranja zalažu za intervenciju i posredovanje države'.

Sluteći prema izjavama vodećih ljudi stranke, a i najavama zakonodavnih inicijativa, za SDP dobrovoljno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj gospodarskoj komori nema alternative. Prema SDP-u, suvišno je da političari govore o koristi koju od komora imaju poduzetnici i obrtnici, kad oni sami te koristi ne prepoznaju. Tako se ministarstvo pod kontrolom SDP-a poziva na istraživanje provedeno među članovima HOK-a i HGK-a, čiji rezultati ukazuju na to da je premoćna većina protiv obveznog članstva. Nadalje, čak 74,8 posto anketiranih vlasnika obrta tvrdi da nikada nisu koristili usluge Hrvatske obrtničke komore, a 80,9 posto anketiranih direktora poduzeća tvrde da nikada nisu koristili usluge Hrvatske gospodarske komore. Za SDP, ukidanje obveznog članstva ne znači i kraj komorskog sustava. Komore će opstati jer će u većoj mjeri nuditi usluge kakve poduzetnici i obrtnici trebaju.

HNS smatra da HGK u razdoblju od jedne do dvije godine mora dostići ostvarivati 70 posto prihoda iz svojih poslovnih aktivnosti, a 30 iz obvezne članarine. HNS-ovci bi zakonom definirali godišnje snižavanje članarine, a također i model prema kojem male tvrtke i start-upovi ne plaćaju članarinu dok ne dostignu određenu razinu prihoda i zrelosti, ali mogu koristiti usluge komore prema određenim cijenama.

ORaH smatra kako bi komore trebale istaknuti popis svojih usluga koje su obvezne isporučivati svojim članovima na njihov zahtjev. Takve organizacije bile bi potporni stup gospodarstva te bi onda obvezno članstvo imalo smisla. Ova stranka također se zalaže za to da se tvrtke ili obrti u prvim godinama svog djelovanja oslobode plaćanja komorskih doprinosa, kao i tvrtke koje su u gubicima. U slučaju da komore odbiju transformaciju u servis gospodarstva, ORaH smatra kako obvezno članstvo treba ukinuti.

HDZ
Iako njegovi čelnici rijetko istupaju u javnost na ovu temu, procjena analitičara je kako se HDZ protivi ukidanju obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori. HDZ često naglašava kako pronalazi inspiraciju u njemačkom socijalno-tržišnom gospodarskom modelu, u kojem gospodarska komora s obveznim članstvom ima snažno mjesto. Također, dok je bio na vlasti, HDZ nikad nije pokrenuo raspravu o ukidanju obveznog članstva, a, prema medijskim napisima, stranka je snažno lobirala da se upravo njezin član izabere na mjesto novog predsjednika HGK-a. Ova činjenica možda i najviše svjedoči tomu da gospodarska komora i dalje ima političku važnost za HDZ.

NACIONALNI FORUM smatra kako Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora u osnovi ne ispunjavaju svoju zadaću. Forum je siguran kako komore, u praksi, za preko 90 posto gospodarskih subjekata nisu ispunjavale nijedan od svojih zakonski propisanih zadataka. Dakle, za veliku većinu tvrtki članstvo u komori je beskorisno. Upravo zbog takve situacije, koja traje već 20 godina, formirane su brojne druge interesne organizacije, poput Hrvatske udruge poslodavaca, koje su u međuvremenu potpuno popunile potrebu grupnog nastupa ili organiziranja zainteresiranih poslovnih subjekata. Za Nacionalni forum komore su danas '(polu)beskorisne 'agencije', a hrvatskom gospodarstvu ipak treba 'nešto' što nudi 'upotrebljive' usluge'.