Cilj je predloženih izmjena da se pitanje zaštićenih najmoprimaca u stanovima u vlasništvu fizičkih osoba uredi na sustavan i cjelovit način, priopćili su iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Podsjećaju da se odredbe Zakona o najmu iz 1996. i njegove kasnije izmjene treba uskladiti s odredbama Ustava Republike Hrvatske i time provesti presudu Ustavnog suda RH iz 1998., a potrebno je ispuniti i obveze proizišle iz presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske te drugih odgovarajućih presuda Europskog suda za ljudska prava.

Predloženo rješenje propisuje prestanak prava najmoprimca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu i druga prava zaštićenih najmoprimaca i zaštićenih podstanara u 'privatnim' stanovima na dan stupanja na snagu zakona ako on ili njegov bračni drug na području Republike Hrvatske imaju u vlasništvu useljiv stan ili kuću te obveza njihova iseljenja ako to zatraži vlasnik stana.

Također, postupno se povećava iznos zaštićene najamnine u 'privatnim' stanovima u razdoblju od pet godina za 1,2 puta početnog iznosa svake godine, nakon čega prestaje pravo na zaštićenu najamninu, a poslije isteka tog roka najmoprimac i najmodavac mogu sklopiti ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom.

Zaštićeni najmoprimci i najmodavci imat će pravo na prednost prilikom davanja u najam ili prodaje POS-ovih stanova te stanova koji su u vlasništvu jedinica lokalne odnosno područne samouprave ili Republike Hrvatske koji se daju u najam ili se prodaju putem javnog natječaja, predlažu u Ministarstvu.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj trenutno 3734 privatna stana sa zaštićenim najmoprimcima te u njima živi oko 9000 osoba, a prosječna površina tih stanova procjenjuje se na 62,25 metara kvadratnih. Prema grubim procjenama, oko 10 posto stanova koriste zaštićeni najmoprimci koji su hrvatski branitelji, a oko 10 posto koriste osobe koje primaju stalnu socijalnu pomoć.

Nakon presude Statileo iz 2014., podsjećaju iz Ministarstva, Hrvatska se obvezala Akcijskim planom do kraja 2015. utvrditi prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova, što nije učinjeno. Napredak u izvršenju predmetne presude razmatrat će se početkom lipnja ove godine pred Odborom ministara koji ima na raspolaganju niz političko-pravnih mehanizama kojima može izvršiti pritisak na državu da ispuni svoju međunarodnu obvezu izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava.

U slučaju neispunjenja obveze, upozoravaju iz Ministarstva, Republika Hrvatska mogla bi biti izložena plaćanju zadovoljštine svim vlasnicima stanova zbog situacije koja je postojala od 1997. do danas.

Zainteresirana javnost može se uključiti u javnu raspravu do 1. lipnja davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi putem portala e-savjetovanje