Mikola Azarov, ukrajinski premijer koji je prosvjednike u Kijevu i drugim regijama Ukrajine nazivao teroristima, mogao bi biti smijenjen, a na njegovo mjesto doći politički najsnažniji vođa oporbenog terceta, Arsenij Jacenjuk
Dok zemlja klizi po rubu građanskog rata, predsjednik Viktor Janukovič pregovara s oporbenim vođama i daje im ponude kakve su do prije nekoliko tjedana bile nezamislive. Formirana je zajednička radna grupa za reforme, navodno čak i za promjenu ustava.
Arseniju Jacenjuku, lideru Batkivšine (stranka Julije Timošenko), ponuđeno je mjesto predsjednika vlade. Vitaliju Kličku, vođi partije Udar, ponuđeno je mjesto potpredsjednika vlade. Zasad nema informacija što je ponuđeno Olegu Tjahniboku, reformiranom ultranacionalistu čija retorika ponajviše iritira proruski orijentirani istok Ukrajine.
Navodno je oporba ispočetka odbila ponudu i inzistira na prijevremenim izborima. No prema pisanju ukrajinskog izdanja Kommersanta u ponedjeljak, Jacenjuk, Kličko i ostali još uvijek razmatraju prijedloge i ne odustaju od pregovaračkog stola. Smjeni Azarova navodno se ne protivi ni jezgra Janukovičeve Partije regija. No pitanje je kako bi na kompromis s vlastima reagirala prosvjednička masa od Kijeva do udaljenih regija zemlje te ne bi li sadašnji lideri pobune pristajanjem na sporazum s Janukovičem proigrali svoj autoritet i politički kapital.
Osim o kadrovskim rošadama, navodno se raspravlja i o vraćanju polupredsjedničkog sustava u Ukrajini kakav je bio na snazi od 2004. do 2010. godine. Problem s polupredsjedničkim sustavom u Ukrajini je taj što je tijekom svog postojanja (godine Narančaste revolucije) uzrokovao konstantne okršaje na relaciji vlada - predsjednik te ozbiljno doveo u pitanje funkcionalnost ukrajinske države.
Iz ureda ukrajinskog predsjednika poručuju da bi se promjena ustava mogla provesti glasovanjem u parlamentu ili na općem sveukrajinskom referendumu.
Vlasti su spremne pustiti na slobodu i amnestirati uhapšene prosvjednike u zamjenu za deblokadu ulice Hruševskoga koja vodi do vladinih zdanja u centru Kijeva. Mogli bi biti poništeni i 'diktatorski zakoni' od 16. siječnja koji strogo zabranjuju mitinge koje vlast nije odobrila. Upravo nakon proglašenja tih zakona u glavnom gradu Ukrajine izbili su nezapamćeni nemiri u kojima je poginulo, prema izvorima oporbe, pet prosvjednika, a stotine su ranjene.
