Očekuje se da će Bruxelles tijekom dvodnevnog summita u Ukrajini ohladiti nade te zemlje da bi se mogla brzo pridružiti EU-u, stoji u nacrtu izjave koja će biti objavljena na događaju, a koju je Politico imao na uvid.

Ambiciozan vremenski okvir koji je Ukrajina postavila, što bi prema ukrajinskom premijeru Denisu Šmihalu trebalo biti rok od dvije godine za pridruživanje, u nacrtu izjave ne spominje se konkretno. Umjesto toga, dokument nudi samo nejasna jamstva o napretku procesa nakon što se ispune svi uvjeti koje je odredila EU.

'EU će odlučiti o daljnjim koracima kada svi uvjeti navedeni u mišljenju Komisije budu u potpunosti ispunjeni. Ukrajina je istaknula svoju odlučnost da ispuni potrebne uvjete kako bi što prije započela pregovore o pristupanju', stoji u nacrtu izjave.

Ova formulacija uslijedila je nakon značajnog otpora nekih zemalja EU-a koje smatraju da se Ukrajini previše obećalo po pitanju izgleda za članstvo u EU, što je Kijev tražio da bude jedna od tema na summitu. Iako čelnici EU članica neće biti nazočni summitu u petak, dužnosnici Europskog vijeća, koje uključuje svih 27 najviših dužnosnika članica EU-a, kontaktirali su sa zemljama EU-a oko završnog priopćenja.

Čelnici EU-a u lipnju prošle godine dodijelili su Ukrajini službeni status kandidata u rekordnom roku, ali to je bio lakši potez od brzog vođenja Ukrajine kroz iscrpljujuće pregovore potrebne za usklađivanje ukrajinskog zakonodavstva s bizantskim sustavima, pravilima i propisima EU-a. Taj proces obično traje godine i godine, i uobičajeni su dugi zastoji u pregovaranju.

Ipak, članice EU-a su se podijelile oko toga koliko brzo bi blok trebao pokušati provesti Ukrajinu kroz taj proces pristupanja.

'Postojale su jasne napetosti između Poljske i baltičkih država s jedne strane i drugih zemalja EU-a oko jezika pristupanja EU-u', rekao je jedan dužnosnik EU-a.

Dodao je da su u raspravi ulogu odgrale i napetosti između predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. 'Oni se trenutno natječu tko će biti bolji prema Ukrajincima', rekao je taj europski dužnosnik.

Ipak, iako se ne očekuju pomaci u pregovorima o pristupanju EU, u Bruxellesu postoji snažna volja da se solidarizira s Ukrajinom po drugim pitanjima.

'Sama činjenica da održavamo summit u zemlji u ratu je sama po sebi značajna', rekao je visoki dužnosnik EU.

Očekuje se veliki broj viših čelnika i povjerenika EU-a ovaj tjedan otputovati u Kijev na sastanke. Očekuje se napredak u određenim područjima, na primjer, sporazum o bezviznom režimu za industrijsku robu; suspenzija carina na ukrajinski izvoz na još godinu dana; pomaci u pridruživanju Ukrajine sustavu plaćanja u EU-u koji olakšava bankovne prijenose u eurima; i integraciju Ukrajine u područje besplatnog mobilnog roaminga EU-a.

Na dnevnom redu summita također će biti mirovni plan Volodimira Zelenskog u 10 točaka, izazov obnove s kojim se Ukrajina suočava i pitanja sigurnosti hrane, a EU će najaviti novi paket humanitarne pomoći od 25 milijuna eura za rješavanje ruskog rudarstva u zemlji.

Drugi europski dužnosnik kazao je da se održavanjem summita u Ukrajini šalje 'snažan signal da EU podržava zemlju koja je žrtva agresije.'

'Naglašavamo pravo Ukrajine na pravedan mir na kraju ovog rata. Ukrajina je napadnuta, Ukrajina ima pravo na samoobranu što i ostvaruje... i samo to može biti osnova za pravedan mir', rekao je taj dužnosnik.

Reformski put

Izjava koja bi trebala biti usvojena na summitu također naglašava potrebu za 'sveobuhvatnom i dosljednom provedbom reformi pravosuđa' u skladu sa savjetima Venecijanske komisije, posebno navodeći potrebu za reformom Ustavnog suda Ukrajine.

Iako je Ukrajina nedavno najavila promjene u sudu, posebno u načinu na koji se imenuju suci, Venecijanska komisija i dalje je zabrinuta oko ovlasti i sastava tijela koje odabire kandidate za sud. Šmihal je ovaj tjedan za Politico rekao da će se Ukrajina pozabaviti tim pitanjima.