Odredi za bespilotne letjelice na prvoj liniji mogu pokrivati samo nekoliko stotina metara, dok je prije njihov efektivni domet bio 10 ili 20 puta veći.

“U Mikolajivu smo imali 15 km za pokriti, a u Bahmutu samo 500 metara, a čak i tih 500 metara bilo je teško pokriti s dva drona”, ispričao je Jaroslav, ukrajinski vojnik iz Harkiva, pripadnik 63 brigade za The Guardian. Pojasnio je kako je na južnom frontu u jesen bilo moguće zaći šest kilometara iza linije bojišnice, dok se u Bahmutu uspijevaju probiti maksimalno kilometar. Od operatera bespilotnih letjelica traži se da provode izviđanje, nadziru neprijateljske napade ili traže ciljeve veće vrijednosti kao što su topnička oružja.

“Imate samo nekoliko minuta da ih uhvatite i uništite”, rekao je Jaroslav. Oni također pomažu ukrajinskom topništvu da precizno utvrdi cilj, a povremeno koriste i naoružane dronove ako je potrebno. Stotine videa snimljenih iz zraka pokazuju vojnu sposobnost dronova. Obje strane koriste takve snimke za propagandu, a u ukrajinskoj vojsci je uobičajeno da brigade ili bataljuni imaju stručnjaka koji pomaže u proizvodnji takvog sadržaja. Iako je kineska kompanija DJI prije gotovo godinu dana zabranila da se njezini dronovi koriste u Ukrajini jer se “gnuša bilo kakve upotrebe dronova za nanošenje štete”, u praksi velik broj dronova spomenute tvrtke kupuju donatori iz Europe i SAD-a i potom ih šalju ukrajinskoj vojsci.

“Mavics već počinju umirati. U prosincu smo mogli letjeti tri kilometra tako da nismo radili s prve linije. Sada momci kažu da ne mogu letjeti više od 500 metara”, istaknuo je. Trideset osmogodišnji Jevgen, Jaroslavov je prijatelj, prije rata bio je programer. Prvu liniju napustio je kako bi pomogao u razvoju novih vrsta bespilotnih letjelica. Sudjeluje u testiranju bespilotne letjelice velikog dometa Windhover s ukrajinskom vojskom.

Smatra da će zamjena za DJI dronove biti kombinacija izviđačkih bespilotnih letjelica većeg dometa, ali skupljih s fiksnim krilima, poput Leleka-100, koja košta oko 50.000 dolara i ima domet do sto kilometara, te kamikaza dronova, laganih jurišnih letjelica velike brzine s pričvršćenim bombama.

Samuel Bendett, stručnjak za bespilotne letjelice iz američkog Centra za pomorske analize, kaže da bi promjena tehnologije mogla ići u prilog Ukrajini. “Rusi su jako zabrinuti činjenicom da Ukrajinci imaju prednost kada je riječ o FPV bespilotnim letjelicama. Strahuju da će ih se veliki broj koristiti za potporu protuofenzivi i da Moskva možda neće imati dovoljno znanja da drži korak s njima.

"Ovo je tehnološka utrka ne samo između vojski, već i između volontera s vlastitim tehnološkim rješenjima", zaključio je.