Umirovljeni general i bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Slavko Barić pak smatra da će se u idućih mjesec do dva tek oblikovati buduća operacija, uvezivati snage i utvrditi potreba za angažmanom resursa, a kulminaciju vojnih aktivnosti možemo očekivati tek najesen.

Raznesena brana odgovara Rusima

I Ogorec i Barić slažu se u jednome: dizanje u zrak brane Kahovka u ovom trenutku odgovara isključivo Rusima.

'Time su stvorili ogromnu prepreku koju ukrajinske snage u ovom trenutku ne mogu savladati, a istovremeno su izvukli velik dio svojih snaga i premjestili ih sjeverno. Prisilili su i Ukrajince da se presele sjeverno od brane i tako im ograničili manevarski prostor', kaže Ogorec.

'Rijeka više nije prohodna i taj pothvat bi u ovom trenutku vjerojatno djelovao suludo, morat će se pričekati povlačenje vode. Ne treba zaboraviti da ruske snage raspolažu satelitima koji imaju mogućnost detektiranja svakog pokušaja prelaska', upozorava Barić.

Obojica analitičara slažu se i da u ovom trenutku nije realno očekivati potpuno oslobađanje ukrajinskog teritorija, niti to Ukrajinci planiraju. To uključuje oslobađanje poluotoka Krima, za što neki zapadni analitičari tvrde da se nalazi u kratkoročnim planovima.

'Njihov cilj jest prodrijeti što dalje i što dublje u okupirani teritorij. Kreću na vrlo širokoj crti bojišnice, nastoje detektirati 'meke' točke i potom ondje koncentrirati glavninu svojih snaga. Oslobađanje Krima u ovom trenutku nije realna opcija, a za sve ostalo trebat će pričekati još desetak dana', kaže Ogorec za tportal.

I diverzantske upade na teritorij same Rusije, kao i angažman ukrajinskih dronova duboko u ruskom teritoriju, on smatra sastavnim dijelom ukrajinskih akcija - nastoji se, kaže Ogorec, na psihološki način djelovati protiv ruskih snaga, ali i samog stanovništva koje se želi demoralizirati i destabilizirati.

Barić upozorava da Ukrajina u ovom trenutku mora dokazati da je spremna za provođenje velikih operacija kako bi, između ostalog, motivirala zapadne zemlje da joj pruže novu vojnu pomoć i eventualno prisilila rusku stranu na sjedanje za pregovarački stol.

'No u ovom trenutku aktivnosti se ipak svode na oblikovanje buduće velike operacije - koju je pogrešno nazivati protuofenzivom, jer radi se o školskom primjeru ofenzive. Oni nastoje dobiti što više informacija o stanju borbene i tehničke spremnosti ruskih snaga, o njihovom rasporedu i slabim točkama kako bi potom formirali glavne pravce udara', smatra Barić.

'Kada zaista dođe do kulminacije borbenih aktivnosti, one će se odvijati po cijeloj crti bojišnice', dodaje Barić, a pitamo ga što su zapravo kratkoročni ukrajinski ciljevi.

'Oni su jasni: nanijeti što veće gubitke ruskim snagama i pomjeriti crtu na 15 do 30 kilometara unutar okupiranog područja. Tako bi stavili pod vatrenu liniju njihove glavne opskrbne i komunikacijske pravce i onemogućili dodatno naoružavanje. No treba imati u vidu to da su Rusi imali dovoljno vremena utvrditi svoje linije, pogotovo na jugu, te da je znatno teže probijati ovako postavljenu obranu', kaže Barić.

Problem na nebu

Obje zaraćene strane, dodaje, napravile su velik napredak u protuzračnoj obrani, napredovali su i njihovi kapaciteti korištenja dronova, no Ukrajina još uvijek ima problem na nebu, na kojemu Rusi i dalje imaju prevagu sa svojim borbenim zrakoplovstvom.

'U svakoj velikoj napadnoj operaciji nedostatak podrške iz zraka popriličan je hendikep, pa tako i u najavljenoj ukrajinskoj ofenzivi. Njega će biti teško nadoknaditi', zaključuje Barić.

Njegova prognoza jest: iduća dva mjeseca obje strane će analizirati stanje, pripremati se, utvrđivati snage i tražiti slabe točke protivnika. Velike borbene aktivnosti, uvjeren je, čekaju nas tek ove jeseni.