Udruga Svoja, koja pomaže Ukrajincima u Hrvatskoj s integracijom, zapošljavanjem i obrazovanjem, uputila je Vladi Republike Hrvatske tri zahtjeva kako bi se olakšala integracija ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj
Udruga SVOJA predstavila je svoje ovogodišnje rezultate na konferenciji 'Oporezivanje Ukrajinaca pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj' u Kući Europe.
Od početka rata u Ukrajini svoj dom u Hrvatskoj pronašlo je oko 27 tisuća Ukrajinaca, prema posljednjim podacima UNHCR-a. Oko 85 posto ukrajinskih izbjeglica čine žene, a više od polovice njih ima maloljetnu djecu.
Kako bi pomogli izbjeglicama pronaći neovisnost i zaposlenje, osnovana je udruga SVOJA 2022. Tisućama Ukrajinaca u Hrvatskoj tako su do sada pomogli sa savjetima pri zapošljavanju i samozapošljavanju, izradi životopisa, besplatnim tečajevima hrvatskog jezika, ali i psihološkom pomoći. U suradnji sa 72 hrvatska poslodavca uspješno su zaposlili više od 500 Ukrajinaca.
Tri zahtjeva Vladi RH
Udruga Svoja uputila je ovom prilikom Vladi Republike Hrvatske tri zahtjeva kako bi se olakšala integracija ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj. Prvi se odnosi na veću podršku pri procesu nostrifikacije diploma, drugi na pronalaženje trajnog rješenja za Ukrajince koji žele ostati u Hrvatskoj i nakon rata, a treći na sufinancirane tečajeve hrvatskog jezika koji bi, prema njihovim iskustvima, trebali biti dostupni i za radnike koji nisu u deficitarnim zanimanjima, ali i za nezaposlene Ukrajince.
'Ukrajinci u Hrvatskoj se i dalje suočavaju s izazovima koji obostrano štete i njima i hrvatskoj ekonomiji. Brojni od nas su ovdje već izgradili dom i razmišljaju o dugoročnom ostanku u Hrvatskoj, ali koče nas privremene dozvole koje se obnavljaju iz godine u godinu. Malo je šansi za dobivanje pune radne dozvole ili državljanstva, što dovodi do neizvjesnosti i nesigurnosti oko ostanka u Hrvatskoj dugoročno nakon završetka rata', izjavila je Natalija Hryshchenko, direktorica udruge Svoja.
Ukrajinski liječnici ne mogu raditi u struci
Nostrifikacija diploma još je jedan od ključnih izazova s kojim se još uvijek susreću visokokvalificirani Ukrajinci u Hrvatskoj, ističu iz udruge. Iako je sam proces nostrifikacije besplatan, prijevod kurikuluma na hrvatski jezik često doseže i nekoliko tisuća eura što je brojnima prevelika investicija u ovoj situaciji. Zbog toga, u Hrvatskoj još uvijek imamo ukrajinske liječnike koji ne mogu raditi u struci, a prijeko su potrebni na lokalnom tržištu rada.
'Ukrajinci vrlo brzo i lako uče hrvatski jezik, ali besplatni ili sufinancirani tečajevi hrvatskog jezika nisu dostupni svima. Kako bismo potpuno integrirali Ukrajince na hrvatsko tržište rada, ključno je povećati dostupnost ovih tečajeva. Od toga će profitirati i Ukrajinci, ali i hrvatsko tržište rada koje vapi za visokoobrazovanim radnicima', istaknuo je Ivan Blažević, direktor Zaklade Solidarna koja aktivno surađuje i podržava udrugu Svoja.
Osim s podrškom pri zapošljavanju, udruga organizira i brojne edukacijske konferencija i radionice poput današnje na temu oporezivanja Ukrajinaca koji online rade iz Hrvatske.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podržava udrugu Svoja kroz projekt 'Inicijativa privatnog sektora za integraciju izbjeglica iz Ukrajine' koji financira TaiwanBusiness – EBRD Fond za tehničku suradnju. Projekt je dio EBRD-ovog Okvira za jačanje kapaciteta civilnog društva, inovativnog programa temeljenog na bespovratnim sredstvima za uspostavljanje partnerstava i pružanje podrške širokom rasponu dionika civilnog društva u zemljama u kojima Banka posluje.