Poziv na uvođenje sankcija uslijedio je nakon što su zemlje Europske unije Njemačka, Litva i Švedska zatražile posebne nove sankcije nakon smrti Navaljnoga u dalekoj kažnjeničkoj koloniji u Rusiji, te nakon što je američki predsjednik Joe Biden također upozorio da bi Moskva mogla snositi posljedice.

'Tražimo da se ova sankcija provede na ekonomskome planu, u ekonomskoj sferi, te u političkoj sferi na pojedincima', kazao je premijer Denis Šmihal na novinskoj konferenciji u Tokiju, gdje se sastao s premijerom Fumiom Kishidom kako bi raspravljali o obnovi Ukrajine.

Šmihal je dodao da Kijev s veseljem iščekuje da američki Kongres podupre paket vojne pomoći ukrajinskim snagama koje su suočene s manjkom streljiva, pogotovo dalekometnoga, koje im treba kako bi mogle pogoditi ruske puteve opskrbe. 'Borimo se za demokratske vrijednosti za cijeli demokratski svijet, ovo je egzistencijalni rat demokracije protiv autokracije', poručio je.

Rusija je u subotu kazala da je preuzela kontrolu nad ukrajinskim gradom Avdijivkom, što je najveći dobitak otkad je zauzela Bahmut u svibnju, gotovo točno dvije godine od početka Putinova napada na Ukrajinu. Ruski vojni uspjeh dogodio se dok su se američki zakonodavci prepirali oko paketa vojne pomoći Kijevu.

Mike Johnson, republikanski govornik u američkome Zastupničkom domu, kazao je da se njegovo vijeće neće žuriti s odlukom o paketu vojne pomoći od 95,34 milijarde dolara za Ukrajinu i Izrael, koji je već prošao u Senatu. Japanska je vlada dosad obećala dati financijsku pomoć u iznosu od više od 10 milijardi dolara za Ukrajinu, no nije pružila nikakvu vojnu pomoć jer ne dopušta izvoz smrtonosnoga oružja.