SUH i MUH poručuju da se protive većini predloženih zakonskih izmjena jer nisu cjelovite, štetne su i predstavljaju parcijalno rješenje problema s ovrhama pa su u javno savjetovanje uputili svoje prijedloge, koje treba ugraditi u Ovršni zakon.

Predlažu da se ovršenim građanima omogući prvo isplata glavnice duga, a tek onda kamata, jer u protivnom nikada neće otplatiti dug. Predlažu i da se uvede pravo otpisa dugova do 10.000 kuna osobama težeg imovnog stanja.

Traže da se kao univerzalna granica ispod koje se neće provoditi ovrhe uvede hrvatska linija siromaštva, odnosno mjesečna primanja od 2710 kuna.

Trebalo bi onemogućiti ovrhu cijele mirovine starijim građanima koji su nagovoreni potpisati izjave da im se usteže mirovina do punog iznosa. Ustega mora biti ograničena na četvrtinu prihoda, odnosno do hrvatske linije siromaštva.

Umirovljeničke udruge predlažu i donošenje zakona o reguliranju agencija za naplatu potraživanja čije postupanje, kako tvrde, narušava privatnost i dostojanstvo te dovodi do psihičkih smetnji ovršenika.

Traže i da se ovršni postupak s bilježnika preseli na sudove, te da ovršni postupci budu brži, jeftiniji i transparentniji.

U Hrvatskoj živi gotovo 850.000 građana starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva te dobne skupine je čak 30,1 posto, u odnosu na 18,3 posto kod opće populacije. U najtežoj situaciji su samci stariji od 65 godina (50,3 posto).

Prosječna mirovina u srpnju ove godine iznosila je 2525 kuna, što je 37,4 posto prosječne neto plaće.

SUH i MUH u priopćenju su izrazili zabrinutost jer nije produljen moratorij na ovrhe, s obzirom da je moratorij završio u trenutku kad se situacija oko pandemije koronavirusa pogoršava i raste broj zaraženih.

"Današnji ovršni propisi presuda su na dosmrtno ropstvo starijim osobama, kao i velika vjerojatnost da će izgubiti jedini krov nad glavom. Umirovljeničke udruge očekuju da će nadležno ministarstvo i Vlada poduzeti sve potrebno da se zaustavi stampedo siromašenja ovršenih građana", poručuju udruge.