Broj ljudi koji su lani prvi put ostvarili pravo na mirovinu prema osnovnom zakonu također je lagano pao i zadržao se na 50 tisuća osoba, pa bi se po tome moglo zaključiti da se ukupan broj umirovljenika morao smanjiti za nekoliko tisuća. No, godišnji podaci HZMO-a s kraja 2020. otkrivaju da do znatnijeg smanjenja nije došlo.

Pokušali smo otkriti zašto, ali ni nakon proučavanja objavljenih podataka i dodatnog tumačenja HZMO nemamo precizan odgovor, navodi dnevnik.

Najveći porast korisnika mirovina dogodio se prošle godine unutar skupina koje odlaze u mirovinu po posebnim propisima. Njihov se broj povećao u godinu dana za 1259, tako da bi i to kretanje upućivalo na to da se ukupan broj umirovljenika u državi trebao smanjiti za više od 4500 tisuća, kolika je razlika između većeg broja umrlih u odnosu na nove korisnike.

Unutar grupacija čije se mirovine određuju po posebnim propisima po osjetnijoj dinamici povećanja prednjači skupina građana kojima je pravo na mirovinu priznato prema općim propisima, gdje su dob i staž osnovni uvjeti, ali je konačan iznos mirovine određen prema zakonu o hrvatskim braniteljima.

"Razlika u broju korisnika mirovine u tekućoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, nije veličina koja proporcionalno raste, odnosno pada, ovisno samo o broju korisnika mirovine kojima je prestalo pravo zbog smrti, budući da na tu razliku utječe broj korisnika mirovine kojima je obustavljena isplata mirovine iz jednog od ZOMO-om predviđenih razloga, odnosno slučajevi korisnika mirovine u kojima je došlo do promjene vrste prava iz mirovinskog osiguranja", odgovorili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, donosi Večernji list.