Ujedinjeni narodi priznali su u četvrtak novi temperaturni rekord za Antarktik, potvrdivši očitanje od 18,3 stupnja Celzija napravljeno prošle godine. Rekordna vrućina postignuta je na argentinskoj istraživačkoj postajni Esperanza na Antarktičkom poluotoku 6. veljače 2020., priopćila je UN-ova Svjetska meteorološka organizacija (WMO)
'Potvrda ovog maksimalnog temperaturnog zapisa važna je jer nam pomaže da izgradimo sliku vremena i klime na jednoj od posljednjih Zemljinih granica,' rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Antarktički poluotok nalazi se među područjima koja se najbrže zagrijavaju na planetu. Prosječna temperatura porasla je za gotovo 3 stupnja u posljednjih 50 godina.
'Ovaj novi temperaturni rekord stoga je u skladu s klimatskim promjenama koje promatramo', kazao je Taalas, prenosi news.yahoo.com.
WMO je odbacio još veće očitanje temperature od 20,8 stupnjeva, objavljeno 9. veljače prošle godine u brazilskoj automatiziranoj postaji za praćenje vječnog leda na obližnjem otoku Seymour, tik do poluotoka koji se pruža prema sjeveru i Južnoj Americi.
Prethodni provjereni rekord za antarktički kontinent, kopno i okolne otoke, iznosio je 17,5 C, a zabilježen je također u Esperanzi 24. ožujka 2015. Rekord za širu antarktičku regiju - svugdje južno od 60 stupnjeva geografske širine - iznosi 19,8 C, zabilježen na otoku Signy 30. siječnja 1982.
Novi rekord na Esperanzi bit će dodan u arhivu WMO-a za vremenske i klimatske ekstreme. Arhiva uključuje najviše i najniže temperature na svijetu, padaline, najjaču tuču, najduže suho razdoblje, maksimalni nalet vjetra, najduži bljesak munje i smrtnost povezanu s vremenom.
Najniža temperatura ikad zabilježena na Zemlji bila je minus 89,2C zabilježena na stanici Vostok na Antarktiku 21. srpnja 1983.
Prosječna godišnja temperatura na Antarktiku kreće se od oko minus 10 na obali do minus 60 u najvišim dijelovima unutrašnjosti. Prosječna površinska temperatura Zemlje porasla je za jedan stupanj od 19. stoljeća, dovoljno da poveća intenzitet suše, vrućina i tropskih ciklona. No, zrak nad Antarktikom ugrijao se više nego dvostruko toliko.
Nedavna istraživanja pokazala su da bi zagrijavanje od dva Celzijeva stupnja moglo potaknuti otapanje ledenih ploča na vrhu Grenlanda i zapadnog Antarktika - s dovoljno smrznute vode da podigne oceane 13 metara - preko točke bez povratka.
'Ovaj novi rekord još jednom pokazuje da klimatske promjene zahtijevaju hitne mjere. Nužno je nastaviti jačati sustave promatranja, predviđanja i ranog upozoravanja kako bi se odgovorilo na ekstremne događaje koji se sve češće događaju zbog globalnog zatopljenja', rekla je prva potpredsjednica WMO-a Celeste Saulo, voditeljica argentinske nacionalne vremenske službe.