Španjolski ustavni sud je, podsjetimo, donio tu odluku nakon zahtjeva španjolske vlade te inzistiranja katalonskih vlasti na organiziranju referenduma premda je prošlog tjedna sud blokirao zakon donesen u parlamentu Katalonije.

Regionalni katalonski parlament, u kojem većinu mjesta drže zagovornici odcjepljenja od Španjolske, prošloga tjedna je donio zakon kojim formalizira planove o održavanju referenduma o neovisnosti. Zakon bi bio uveden od potencijalnog 'da' na referendumu do proglašenja Republike Katalonije.

U 89 članaka zakona navedeno je da će regionalni predsjednik postati predsjednik Republike, da katalonsko državljanstvo ne zahtijeva odustajanje od španjolskog državljanstva te da će španjolski jezik (kastiljski) biti s katalonskim jedan od dva službena jezika nove države.

Dopušteni referendumi, ali

Katalonski predsjednik Carles Puigdemont i dalje tvrdi da će za nešto više od dva tjedna stanovnici sjeveroistočne pokrajine u kojoj živi 7,5 milijuna ljudi izaći na biračka mjesta. On je pozvao i protivnike odcjepljenja da izađu na referendum.

'Niti se neovisnost niti jedinstvo Španjolske brane doma iz kauča', rekao je Puigdemont gostujući na katalonskoj radijskoj postaji RAC1. Unatoč odluci ustavnog suda i pravnim posljedicama, Puigdemont je rekao da će nastaviti s pripremom glasanja jer nadležnim prihvaća jedino katalonski parlament.

'Očito je da se neću pokoriti unatoč tome što kaže ustavni sud. Uvjeren sam da neće doći po mene. Ako mi sud zabrani obnašanje funkcije, ja ću svejedno idućeg dana doći na posao', izjavio je predsjednik.

Puigdemont se s ostatkom kabineta suočava s optužbom za odbijanje sudskog naloga te optužbom za malverzacije javnim novcem, navodno utrošenim za organiziranje referenduma, zbog čega mu prijeti zatvor u slučaju osuđujuće sudske presude. Vrhovni sud u Kataloniji potvrdio je, pak, u utorak zaprimanje optužbe državnog odvjetništva protiv članova katalonskog parlamenta koji su dopustili raspravu i donošenje zakona suprotnog španjolskom ustavu.

Španjolski ustav na snazi je od 1978., kada je Španjolska uvela demokraciju, i brani cjelovitost Španjolske, a ovakvi referendumi dopušteni su jedino na razini države, ali ne i njenih pokrajina.

'Državno odvjetništvo nastoji cenzurirati parlament i tome se opiremo. Odvjetništvo želi skresati slobodu izražavanja parlamenta', rekla je Carme Forcadell, predsjednica katalonskog parlamenta. U cilju sprečavanja 'ostvarivanja kaznenog djela', državno odvjetništvo je u utorak priopćilo šefu katalonske policije Josepu Lluisu Traperu da mora provesti zakon te zaplijeniti sav materijal namijenjen organizaciji referenduma, uključujući glasačke kutije i listiće. Traperu je naloženo da odmah zapovijedi svim policijskim jedinicama kome se u ovom slučaju moraju podvrgnuti.

Svi na ulicama

Katalonska policija je inače pod upravom katalonske regionalne vlade.

'Glavni zadatak katalonske policije je sigurnost ljudi, a ne bavljenje politikom. Micanje glasačkih kutija nije njen posao', rekao je Puigdemont kojem je iz Madrida poručeno da ako želi glasovati, sazove prijevremene regionalne izbore.

'Ako želi konzultirati građane, stvar je jednostavna. Neka sazove regionalne izbore', rekao je glasnogovornik i ministar kulture španjolske vlade Iñigo Méndez de Vigo gostujući na radijskoj postaji Antena 3. Méndez de Vigo prigovorio je katalonskoj vladi zbog korištenja nacionalnog Dana Katalonije za propagiranje neovisnosti.

Prošlog ponedjeljka je ulicama Barcelone, glavnog grada Katalonije, prošlo u mimohodu oko 500.000 stanovnika uz povike 'glasat ćemo' i 'neovisnost', noseći zastave s oznakom samostalnosti. Ustavni sud je, pak, nekoliko dana kasnije poslao obavijest direktoru katalonske javne televizije TV3 u kojoj mu savjetuje da treba 'onemogućiti ili paralizirati' bilo kakvu inicijativu koja bi potaknula organiziranje referenduma.

Inače, tri od četiri najveće stranke u španjolskom parlamentu – vladajuća Narodna stranka desnog centra, lijevi centar Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) te stranka centra Građani protive se referendumu. Ministar pravosuđa i član Narodne stranke Rafael Catalá rekao je da se može razgovarati o promjeni Ustava koji bi dao veću autonomiju Kataloniji unutar Španjolske, a to isto rekao je i vođa oporbenog PSOE-a Pedro Sánchez.

Povijest izlaska Katalonaca na referendume poprilično je dugotrajna. Prije nešto više od četiri godine, u siječnju 2013., Parlament Katalonije prihvatio je - s 85 glasova 'za', 41 'protiv' i uz dva odsutna zastupnika – Deklaraciju o suverenitetu u pravu na odlučivanje katalonskog naroda. U Deklaraciji se navodi da 'Narod Katalonije ima - s osnova demokratskog legitimiteta - karakter suverenog političkog i legalnog entiteta'. Šest mjeseci od donošenja deklaracije, ustavni sud Španjolske je tu deklaraciju proglasio neustavnom.

Isključivanje iz EU-a

Odmah nakon objave rezultata regionalnih izbora za katalonski parlament krajem studenog 2013. godine, na kojem su stranke što se zalažu za neovisnost Katalonije odnijele vrlo uvjerljivu pobjedu, najavljen je referendum za neovisnost.

Predsjednik Katalonskog generaliteta Arturo Mas je sredinom prosinca 2013. godine službeno izvijestio 45 država o namjeri da se u Kataloniji 9. studenog 2014. godine održi referendum o neovisnosti.

Referendumska pitanja bi trebala biti 'Želite li da Katalonija postane država?' te ako glasač odluči tako glasovati - 'Želite li da Država bude neovisna?'.

Katalonsko vodstvo se, naime, poziva na činjenicu da su na regionalnim izborima održanima u Kataloniji 25. studenog 2012. godine stranke s otvoreno separatističkim programima osvojile 79% mjesta u regionalnom parlamentu (107 od ukupno 135 zastupnika), te na istraživanja katalonske javnosti prema kojima neovisnost od Španjolske želi 82% građana.

Predsjednik Vlade Španjolske Mariano Rajoy je već i prije nego se Arturo Mas obratio međunarodnoj zajednici s najavom referenduma o neovisnosti Katalonije najavio da Španjolska neće dopustiti održavanje referenduma. Vlada Španjolske koristi svoj utjecaj u Europskoj uniji da uvjerljivo prijeti kako bi Katalonija - ili bilo koja druga zemlja koja bi se odcijepila od neke zemlje-članice EU - bila u slučaju secesije isključena iz EU.

Nakon što je Ustavni sud Španjolske u listopadu 2014. god. privremeno zabranio održavanje referenduma dok se ne donese konačna ustavnosudska odluka o njegovoj dopuštenosti, Arturo Mas je objavio da će se na zakazani datum 9. studenoga ipak održati pravno neobvezujuća konzultacija, koja bi se tehnički održala na isti način kao i planirani referendum - uz glasačka mjesta s glasačkim listićima i kutijama.Vlada u Madridu stoga poduzima pravne mjere da se održavanje i takve konzultacije spriječe.

Opstruiranje referenduma

Na referendum, koji je održan kao 'konzultativni', odnosno onaj koji nije pravno obvezujući, izašlo je oko 37% katalonskih birača - njih oko 2,3 milijuna. Od birača koji su izašli na referendum, 80,76 posto je odgovorilo pozitivno na oba referendumska pitanja: 'Želite li da Katalonija postane država?' i 'Ako to želite, želite li da ta država postane neovisna?'. Daljnjih 10,07 posto odgovorilo je pozitivno na pitanje o državnosti Katalonije, ali se izrazilo protiv prijedloga da Katalonija postane neovisna od Španjolske.

Katalonski je referendum bio izložen raznim pritiscima i opstruiranjima. Još u početku španjolski ministar pravosuđa Alberto Ruiz izjavio je 12. prosinca 2013. da se ovaj referendum neće održati, budući da ustav ni jednoj autonomnoj zajednici ne dopušta staviti na glasovanje ili na referendum pitanja koja se tiču nacionalnog suvereniteta.

U više je navrata dotad i španjolska središnja vlada rekla da će se svim pravnim sredstvima boriti protiv održavanja referenduma o eventualnoj neovisnosti Katalonije. Guverner Španjolske središnje banke zastrašivao je Katalonce da bi neovisnost Katalonije značila automatski izlazak iz Europske unije i time neželjene monetarne i financijske efekte, 'a ako bi došlo do ozbiljnih tenzija, moglo bi doći i do zamrzavanja novčanog depozita – kao što smo već vidjeli u Latinskoj Americi i Grčkoj'.

Dvije udruge španjolskih banaka u zajedničkoj su izjavi nabrojali rizike neovisnosti, među kojima isključenje iz eurozone, pravna nesigurnost i otpor da joj se dodjeljuju krediti. Katalonski premijer Artur Mas na te izjave optužio je guvernera Španjolske središnje banke i druge dužnosnike u Madridu da šire strah po nalogu vlade.

No, Katalonci se nisu dali obeshrabriti. U vrijeme dok je ustavni sud koji je zabranio referendum zasjedao, katalonski premijer Mas u Barceloni je predstavio 'bijelu knjigu', dokument u kojem se precizno navode koraci koje će Katalonija poduzeti u slučaju stjecanja neovisnosti. Bijelu knjigu čini 18 poglavlja o obrani, socijalnoj sigurnosti, trgovinskim odnosima i financijskoj održivosti katalonske države, kao i integraciji u okvire EU-a i međunarodne zajednice.

Na udaru i nogometni klub

Bez obzira na sve pritiske, Mas je formirao separatističku koaliciju i obećao biračima da će u slučaju uvjerljive pobjede na izborima, pokrenuti proces odcjepljenja koji bi trebao završiti 2017. godine.

Europske čelnike zahvatila je panika zbog tog referenduma. Nakon izbjegličke krize to im je novi problem jer strahuju da bi Katalonija mogla pokrenuti lavinu novih zahtjeva za neovisnošću.

Prvog tjedna listopada 2015. Vrhovni katalonski sud podigao je optužnicu protiv Masa zato što je proveo taj neobvezujući referendum o odcjepljenju Katalonije od Španjolske, premda je sud takvo izjašnjavanje ocijenio neustavnim. Ovim političkim procesom Masa se tereti za neposluh te zloporabu i uzurpiranje vlasti.

Katalonci su doživljavali i druge pritiske. Nogometni klub Barcelona UEFA je sankcionirala jer je u završnici bila istaknuta katalonska zastava, legitimna zastava te pokrajine u Španjolskoj, no to je bilo protumačeno kao širenje političkih poruka. Drugi pritisak na Katalonce bio je pokušaj zabrane isticanja katalonskih zastava na završnici Kupa kralja 2015./2016. u Madridu na utakmici između Barcelone i Seville. Prvotna zabrana u nekoliko dana je skinuta.

Nakon što je državno odvjetništvo u Kataloniji odbilo pokrenuti kazneni progon protiv predsjednika Artura Masa, postupak protiv njega i njegovih najbližih suradnika pokrenuli su državni odvjetnici u Madridu. U napetoj situaciji nakon referenduma, Arturo Mas pokušava čvršće konsolidirati političke snage koje podupiru neovisnost Katalonije, što ne ide bez poteškoća te je vidljivo i danas.

Katalonski nacionalisti se u svojim nastojanjima povezuju sa sličnim separatističkim pokretima u Europi: pri tome rado prikazuju srodnost sa separatizmima u Škotskoj, Flandriji i Bretanji, ali uporno izbjegavaju usporedbe s Baskijom, Sjevernom Irskom i Korzikom, gdje su u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata iskazivani također terorističkim akcijama. Srećom, takve akcije u Kataloniji, koja je gospodarski motor Španjolske, nisu zabilježene.