UNESCO se povukao iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša za Popis svjetske baštine, jer zemlje sudionice nisu pokazale dovoljno zanimanja za njegovu zaštitu i zajedničku prezentaciju, doznaje se iz UN-ove Organizacije za odgoj, znanost i kulturu
Informaciju, koju su objavili mediji u Bosni i Hercegovini, Hini je potvrdio predstavnik UNESCO-a za zemlje jugoistočne Europe sa sjedištem u Sarajevu Siniša Šešum, a nitko od nadležnih tijela u Hrvatskoj nije odgovorio na Hinin upit. Predsjednik državne Komisije za UNESCO akademik Radoslav Tomić izjavio je Hini kako ne može komentirati tu informaciju, jer se njegovo povjerenstvo još nije konstituiralo, iako je izabrano prije gotovo godinu dana.
Prema izjavi UNESCO-va predstavnika Šešuma, protekli petak zemlje članice su dobile pismo direktora Centra Svjetske baštine Kishore Raoa, u kojem se ističe da se UNESCO zbog neaktivnosti članica povlači iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša, odnosno pružanja tehničke podrške tom projektu.
Iako se UNESCO povukao iz toga projekta, i dalje će surađivati i pružati podršku zemljama oko dobara koja žele upisati na Popis svjetske baštine, kazao je Šešum te dodao da Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), koji je potaknuo zemlje na serijski upis Dinarskog krša, i dalje nastavlja pomagati državama na tom projektu.
IUCN desetak godina potiče zemlje da zbog iznimnih vrijednosti Dinarskog krša provedu upis čitave mreže lokaliteta na UNESCO-v popis, što bi bio najveći projekt zaštite prirode u zemljama regije uopće. Iako su zemlje regije iskazale političku volju za sudjelovanjem, godinama nisu uspjele postići niti minimum suglasnosti oko zajedničke suradnje.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odbilo je dati valjan odgovor Hini čak i nakon dva zahtjeva na pristup informacijama.
Hina je jučer dobila zaključak Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, kojim se nalaže Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da u roku od 15 dana u potpunosti riješi zahtjev za pristup informacijama o tom pitanju.
Prostor od Trsta do Skadarskog jezera smatra se najbogatijim po krškom geodiverzitetu i biodiverzitetu u svijetu, a pored toga u njemu je nastala znanost o kršu, pa niz stručnih termina za pojave u kršu potječe od autohtonih narodnih naziva. Sve to afirmira ukupnu dinarsku baštinu u svjetskim razmjerima.
Iako su tri dobra područja Dinarskog krša već upisana na UNESCO-ov popis - Škocjanske jame u Sloveniji, Plitvička jezera u Hrvatskoj i Durmitor u Crnoj Gori, IUCN smatra da to područje kao cjelina zbog iznimnih vrijednosti zaslužuje upis čitave mreže lokaliteta.
Prvi serijski upis krša imala je Kina kroz tri reprezentativna lokaliteta 2007. godine, koji je još proširila 2014. godine.
