Podaci se prikupljaju na posebno kreiranoj internetskoj platformi, koja će u početku biti dostupna samo stručnjacima, ali će uskoro biti otvorena za javnost, rekla je Krista Pikkat iz UN-ove obrazovne i kulturne organizacije UNESCO u Ženevi u srijedu. Sedam spomenika na popisu Svjetske baštine UNESCO-a do sada nije pretrpilo štetu, istaknula je.

Drugi objekti, poput dramskog kazališta u Mariupolju, nisu imali istu sudbinu. Stotine civila tamo je potražilo utočište nedugo nakon početka rata u ožujku. Ruske bombe uništile su veći dio zgrade 16. ožujka. UNESCO je evaluirao satelitske snimke nastale od 9. ožujka do 12. svibnja. Potvrđena je šteta na 88 vjerskih objekata, 15 muzeja, 76 zgrada od povijesnog ili umjetničkog značaja, 18 spomenika i 10 knjižnica.

UNESCO je pritom surađivao sa ženevskim Satelitskim centrom Ujedinjenih naroda (UNOSAT). Kada UNESCO dobije informacije o šteti, UNOSAT kupuje satelitske snimke od komercijalnih dobavljača snimljene što je ranije moguće prije i poslije razaranja. Prema UNOSAT-u, takve slike koštaju između 250 i više od 1000 eura, ovisno o tome kako su dobivene. Stručnjaci obrađuju satelitske snimke kako bi ustanovili točna razaranja. Slike se koriste za dokumentiranje vremena uništenja i opsega te, između ostalog, za izradu planova obnove, rekla je Pikkat.