Irskog premijera Lea Varadkara u subotu očekuju neizvjesni parlamentarni izbori, jer su biračima važniji unutarnji problemi od Brexita, pitanja na kojem on temelji svoju kampanju
Irskog premijera Lea Varadkara u subotu očekuju neizvjesni parlamentarni izbori, jer su biračima važniji unutarnji problemi od brexita, pitanja na kojem on temelji svoju kampanju.
Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a 31. siječnja mogao bi imati velike posljedice za Irsku i njezinih 4,9 milijuna stanovnika, jedinu članicu EU-a koja graniči s Britanijom.
Leo Varadkar (41) u kampanji ističe svoju ulogu u postizanju dogovora s britanskom premijerom Borisom Johnsonom kojim je izbjegnuta ponovna uspostava fizičke granice sa Sjevernom Irskom nakon brexita.
Pitanje, jedno od najtežih u pregovorima o uvjetima razvoda Londona i Bruxellesa, probudilo je sjećanja na tri desetljeća sukoba u toj pokrajini između republikanaca (većinom katolika) i unionista (ponajprije protestanata) u kojima je poginulo 3500 ljudi.
"Ljudi žele promjenu"
Kada bi rezultat izbora ovisio o Varadkarovoj europskoj politici, on bi lako pobijedio, ali ljudi žele promjenu, smatra Jon Tonge, stručnjak za irsku politiku na Sveučilištu u Liverpoolu.
Njegova stranka, Fine Gael, na čelu je koalicije s drugom velikom irskom strankom, Fianna Failom. Te dvije stranke desnog centra naizmjence vode zemlju već stotinu godina.
Vardakar, mlad, dijete Indijca i Irkinje, homoseksualac, simbol je modernizacije katoličke Irske. Na vlasti je nešto manje od tri godine, ali njegova stranka vodi zemlju već devet.
U istraživanju Ipsos MRBI-ja objavljenom u utorak u The Irish Timesu, njegova stranka je na trećem mjestu s 20 posto potpore birača, prema 23 posto koliko ima Fianna Fail.
"Egzistencijalna prijetnja"
Ako se takve tendencije potvrde na biralištima, izbori bi mogli dovesti do obrata u odnosu snaga između dviju stranaka vladajuće koalicije. Vođa Fianna Faila Micheal Martin, bivši ministar vanjskih poslova, bio bi u tom slučaju bolje pozicioniran da preuzme vođenje vlade.
Ali to je ispitivanje otkrilo i nešto neočekivano. Prvi put od početka kampanje na prvo mjesto izbila je lijeva stranka Sinn Fein, koja se bori za ujedinjenje Irske, a podržava je 25 posto birača.
Njezini izgledi da preuzme vlast su, međutim, slabi. To bivše političko krilo Irske republikanske armije (IRA), koje već dvije godine vodi Mary Lou McDonald, istaknulo je samo 42 kandidata za 160 mjesta u donjem domu irskog parlamenta, Dail Eireannu.
Uz to, i Fianna Fail i Fine Gael isključuju mogućnost koaliranja sa Sinn Feinom.
Kriza na tržištu nekretnina
Zbog prijetnje raspada vladajuće koalicije, Varadkar je sredinom siječnja odlučio raspisati prijevremene izbore, pošto je otklonjena opasnost brexita bez dogovora.
Izbori u subotu, koji se odvijaju u isto vrijeme kao i ragbijaška utakmica Irske i Walesa u sklopu turnira šest nacija, omogućit će zemlji da dobije novu vladu na vrijeme, prije idućeg sastanka Europskog vijeća u ožujku, sa "snažnim mandatom" za pregovore o budućim odnosima Londona i Bruxellesa, istaknuo je Varadkar objavljujući odluku o izborima.
Brexit je, ponavlja on, tek na pola puta i "neuspjeh da se dogovori trgovinski sporazum bila bi velika prijetnja i egzistencijalna prijetnja za naše gospodarstvo 2021".
On sam će, međutim, teško nešto bitnije promijeniti, jer izgleda da postoji konsenzus u vezi trgovine bez barijera s Britanijom.
"Ideja da Irska ne može promijeniti vladu zbog brexita je jednako cinična koliko je i očajna", rekao je nedavno Micheal Martin. "Nacionalno jedinstvo u pogledu brexita u čijoj smo izgradnji sudjelovali nastavit će se", rekao je.
Teme koje su važne biračima pitanja su poput stanja na tržištu nekretnina i zdravstva.
Nedovoljno raspoloživih stanova dovelo je do porasta cijena. U Irskoj je oko Božića bio registriran 9731 beskućnik, gotovo četiri puta više nego u prosincu 2014., po podacima udruženja za pomoć beskućnicima Focus Ireland.
Pet važnih činjenica o Irskoj
Irci izlaze u subotu na prijevremene parlamentarne izbore. Prenosimo pet bitnih stvari o toj zemlji od gotovo pet milijuna stanovnika, od kojih 1,3 milijuna živi u glavnom gradu Dublinu.
Crkva i država
Irska je tradicionalno katolička zemlja. Ustav iz 1937. priznaje "posebno mjesto Crkvi, svetoj, katoličkoj, apostolskoj i rimskoj, kao čuvarici vjere koju ispovijeda velika većina građana".
Ali utjecaj Crkve, nekoć jako restriktivan, počeo se zadnjih godina smanjivati. Istospolni brakovi legalizirani su na referendumu. Potom su na referendumu u svibnju 2018. ukinuti zakoni o zabrani pobačaja, među najstrožima na Zapadu.
Porezni i tehnološki raj
Irska je sjedište nekih od najvećih tehnoloških tvrtki na svijetu. Europsko sjedište Applea nalazi se u Corku, sjedište Googlea u Dublinu, kao i Facebook Internationala.
Zbog korporativnog poreza od 12,5 posto, Irsku se često optužuje da potiče korporativne strategije za izbjegavanje plaćanja poreza, što vlada niječe.
Godine 2018. zemlja je uprihodila 11,4 milijarda eura od korporativnog poreza. Deset najvećih korporacija uplatilo je 41 posto tog iznosa.
Dijaspora
Irska ima dugu povijest emigracije, često uzrokovanu siromaštvom i glađu. Gotovo 10 milijuna ljudi napustilo je zemlju u zadnjih dvjestotinjak godina.
Gotovo 31 milijun Amerikanaca, što je gotovo 10 posto stanovništva SAD-a, deklarira irske korijene, po procjenama popisa stanovništva 2018.
Svakog 17. ožujka gradovi u kojima živi mnogo Amerikanaca irskog podrijetla oboje se u zeleno radi proslave Dana sv. Patrika, sveca zaštitnika "smaragdnog otoka".
Stare veze s Britancima
Irska je bila pod britanskom dominacijom sve do početka 20. stoljeća. Uskrsni ustanak 1916. označio je početak nasilne borbe za neovisnost, koja je dovela do rata koji je trajao od 1919. do 1921.
Sporazumom iz 1921. utemeljena je Irska Slobodna Država, odvojena od Ujedinjenog Kraljevstva, ali i dalje dominion britanskog Commonwealtha.
Irska je postala suverena država 1937.
Sjeverna Irska, koja čini 17 posto otoka, ostala je britanski teritorij. Godine 1998., mirovnim sporazumom sklopljenim na Veliki petak okončano je 30 godina nasilja između republikanaca i unionista.
Književnost
Irska ima važno mjesto u književnosti. James Joyce, W. B. Yeats, Samuel Beckett, Oscar Wilde, George Bernard Shaw, Jonathan Swift i Bram Stoker neki su od najistaknutijih irskih književnika.
Irski pisac Colm Toibin nedavno je, primjerice, dobio više stranih nagrada za djelo "The Master" (2004.), književnu biografiju velikog američkog pisca Henryja Jamesa.
Svi irski književnici nisu ipak uvijek imali dobre odnose s domovinom. Joyce je bio jako kritičan prema utjecaju Crkve u zemlji. Beckett je dobar dio života boravio u Francuskoj. "Više volim Francusku u ratu nego Irsku u miru", rekao je navodno u vezi svoje odluke da ostane u Francuskoj tijekom njemačke invazije 1940.
