FANTOMSKA KOORDINACIJA

Ured ukinut, ali košta 800 tisuća kuna

07.09.2009 u 10:54

Bionic
Reading

Hrvatska javnost ponovno je obmanuta! Porezni obveznici i dalje će plaćati troškove famoznog Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa koji je Vlada ukinula krajem srpnja, želeći pokazati da je spremna rezati nabujalu državnu administraciju, piše Novi list

Svi oni koji su pomislili da ukidanje ureda znači da se za njega više neće izdvajati proračunski novci grdno su se prevarili. Ured je ukinut, ali ne i sredstva za njegovo financiranje. Posljednjim rebalansom proračuna za rad Ureda osigurano je dva i pol milijuna kuna! Iz najnovijih izmjena državnog budžeta vidi se da su rashodi za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama (koje nas stoji 22 milijarde kuna) smanjeni samo za 100 tisuća kuna!

U ugaslom uredu nezgrapnog naslova radilo je osam djelatnika, za čiji se rad izdvaja oko 820 tisuća kuna. Vlada je, da apsurd bude još veći, u posljednjem rebalansu ovu stavku srezala za cijelih - četiri tisuće kuna!

Iako ured ne radi, u proračunu stoji da će zakupnine i najamnina njegovih prostora hrvatske građane stoji 340 tisuća kuna, a 333 tisuće izdvojit će se za intelektualne usluge. Plaćat ćemo i opremanje 'umrlog' Ureda i to 'samo 186 tisuća kuna, jer je Vlada i tu 'uštedjela' - rebalansom te je ovu stavku smanjila za 20 tisuća kuna.

Isto tako za ukinuti Središnji državni ured za upravu, iako je njegove poslove u srpnju preuzelo Ministarstvo uprave, porezni su obveznici platili 250.769.863 kuna. Navedeni izdaci za ukinute urede najvjerojatnije su troškovi njihovog poslovanja od početka godine do prestanka rada, a to je gotovo sedam mjeseci.

Nove agencije

Vlada ne samo da ne štedi sredstva institucija koje je sama proglasila nepotrebnima, nego osniva i nova. Iako je donijela i odluku o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika Vlada je ljetos ustrojila dvije nove agencije - za regulaciju tržišta željezničkih usluga te za sigurnost željezničkog prometa. Iz proračuna se financira 30-ak državnih agencija te još stotinjak drugih sličnih institucija.

Broj novih tijela javne vlasti osobito je bujao u nekim područjima, poput obrazovanja, gdje se sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa sad financira čak sedam agencija - Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Agencija za mobilnost i EU programe, Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu te Agencija za obrazovno reformske inicijative jugoistočne Europe. Za njih je u ovogodišnjem proračunu osigurano više od 200 milijuna kuna.

Uz to, iz MZOŠ-ovih sredstava izdvaja se i oko 63 milijuna kuna namijenjenih Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Mnogo je primjera koji pokazuju da Vlada ni na vrhuncu krize nije preispitala svrhovitost tijela državne uprave. Tako će, primjerice, Direkcija za korištenje službenim zrakoplovom hrvatske građane i ove godine stajati više od 20 milijuna kuna. Iako je u Direkciji zaposleno samo 12-13 ljudi, za njih se godišnje u proračunu izdvaja šest i pol milijuna kuna. Samo njihovo stručno usavršavanje, primjerice, porezne obveznike i ove će godine stajati gotovo milijun kuna.